hrvatski

Urbanistička obilježja širenja Osijeka od 18. do kraja 20. stoljeća

Osijek je urbano središte smješteno na krajnjem istočnom dijelu Hrvatske, uz obalu Drave, osam kilometara od njezina ušća u Dunav. Neprekinuti razvoj gradske aglomeracije Osijeka počinje nakon oslobađanja od Turaka i priključenja dijela Slavonije i Srijema Hrvatskoj 1699. godine, kada se u Vojnoj krajini osniva grad - utvrđenje Osijek (Tvrđa). Proučava se proces razvoja i ustrojstva grada, s težištem na širenju. Cilj je istraživanja utvrditi urbanistička obilježja širenja grada Osijeka od početka 18. do kraja 20. stoljeća. U gradu se događaju složeni procesi razvoja. Da bi se procesi mogli uočiti, grad je potrebno svesti na sastavnice koje te procese određuju i kojima se može kontrolirati njegov razvoj. Istraživanje se provodi na teoretskom modelu grada Osijeka. Elemente istraživanoga modela Osijeka čine sastavnice modela grada, matrica modela i vrijeme istraživanja. Sastavnice grada su grafički simboli elemenata koji čine grad. Sastavnice se prikazuju s tri vrste grafičkih simbola: točkama, linijama i poligonima. Podaci o sastavnicama modela grada dobiveni su analizom pisanih i kartografskih povijesnih izvora. Matrica modela grada omogućuje praćenje urbanističkih obilježja širenja grada s pomoću grafičke mreže koja je u svim razdobljima nepromijenjena, a čini je tlocrtni prikaz ulične mreže Osijeka. Vrijeme istraživanja modela grada prikazuje karakteristična razdoblja razvoja grada, a ona prikazuju razvoj grada tijekom pedeset godina. Sastavnice modela grada promjenljiva su veličina s obzirom na određeno razdoblje. Mijenja im se brojnost i položaj unutar matrice modela. Proučava se sustav koji svojim međuodnosom tvore sastavnice i matrica, tj. promjenljive i nepromjenljive veličine modela grada. Širenje se proučava analizom karakterističnih razdoblja razvoja grada. Za analizu se koriste kartogramski prikazi urbanističkih sastavnica na matrici grada (Kartogrami 4.1.-4.8., 5.1.-5.8. i 6.1.-6.8.) i tablični prikazi sastavnica (Tablice 1.-13.). Urbanističke sastavnice su najmanji elementi stvorenoga modela grada. Centri - građevine koje čine urbanističke sastavnice s obzirom na funkciju unutar sustava grada, svrstavaju se u tri grupe: javni gradski prostor, javne gradske sadržaje i razvojne gradske sadržaje. Javni gradski prostor čine urbanističke sastavnice: trgovi, perivoji i groblja. Javne gradske sadržaje čine urbanističke sastavnice: opći centri, crkveni centri, obrazovni centri, zdravstveni centri i trgovački centri. Razvojne gradske sadržaje tvore urbanističke sastavnice: proizvodni centri, prometni centri i infrastrukturni centri. Analizira se odnos prema činiteljima širenja urbanističkih sastavnica (Skice 4.5.-4.23.). Grad nije homogena cjelina s ravnomjernim i ujednačenim rasporedom svojih sadržaja. Pojedini dijelovi grada imaju veću gustoću sastavnica od drugih. Grupacije urbanističkih sastavnica nastaju na mjestima koncentracije sadržaja u prostoru grada. Analizira se odnos prema činiteljima širenja grupacija urbanističkih sastavnica (Skice 5.5.-5.10.). Odnos između dviju grupacija gradskih sadržaja temelji se na različitosti njihovih funkcija. Funkcionalnim spajanjem grupacija nastaju gradski potezi. Osnovno obilježje poteza jest povezivanje prostorno razdvojenih sadržaja grada. Analizira se odnos prema činiteljima širenja gradskih poteza (Skice 6.5.-6.11.). Gradske cjeline su prostorne i funkcionalne cjeline unutar područja gradske aglomeracije. Osijek sačinjava sedam gradskih cjelina. To su: Tvrđa, Novi grad, Gornji grad, Donji grad, Retfala, Industrijska četvrt i Čepinska cesta. Na temelju u radu provedenih istraživanja analiziraju se zajednička obilježja sastavnica, grupacija i poteza unutar gradskih cjelina, koja vrijede za sva razdoblja istraživanja ( Skice 7.1.-7.35.). Gradsku aglomeraciju tvore naselja u području unutar kojega se tijekom povijesti nalaze međusobno razdvojene gradske cjeline Osijeka. Grad nije kompaktna naseobina, on je središte međusobno ovisnih gradskih cjelina, tj. "malih gradova". Određuju se obilježja širenja gradske aglomeracije Osijeka ( Skice 8.1.-8.5.). - Tijekom razdoblja istraživanja Osijek se širio planski, a proširenja grada nastajala su kontrolirano. Većina gradskih cjelina ustrojena je planovima. Razvoj osječke aglomeracije obilježava cikličko ponavljanje etapa osnivanja, stagnacije i ekspanzije širenja gradskih cjelina. Osnivanje gradskih cjelina uzrokovano je potrebom za smještajem novih funkcija, širenje grada obilježava stagnacija u razdobljima izgradnje grada unutar već zauzetoga područja, dok je ekspanzija razvoja svih gradskih cjelina aglomeracije uzrokovana posredno ili neposredno industrijalizacijom. Obilježje aglomeracije Osijeka jest ustrojstvo međusobno prostorno razdvojenih gradskih cjelina. Širenjem, gradske cjeline zauzimaju slobodan prostor uz postojeću gradsku strukturu, pa se time smanjuje međusobna prostorna razdvojenost. Posljednja etapa procesa širenja jest prostorno spajanje gradskih cjelina. Ugradnjom urbanističkih sastavnica u gradsku strukturu stvaraju se nove gradske funkcije. Urbanističke sastavnice različito sudjeluju u širenju grada. Opći i proizvodni centri najbrojnije su urbanističke sastavnice, pri čemu tvore od 20 do 25 % sastavnica proširenja. Trgovi i perivoji, te crkveni i obrazovni centri čine 10 % svih sastavnica u proširenjima grada. Groblja, te zdravstveni, trgovački, prometni i infrastrukturni centri najmanje su zastupljeni u proširenjima, čine do 5 % svih sastavnica proširenja. Unutar strukture grada, u kojoj se već nalaze urbanističke sastavnice, stvaraju se predjeli povoljniji za ugradnju novih sadržaja zbog blizine nadopunjujućih sastavnica ili potrebne infrastrukture. Sastavnice zbog toga teže grupiranju. Osnivanjem grupacija stvaraju se zajednička prostorna i infrastrukturna obilježja, različitih ili istih funkcija sastavnica grupacije. Koncentriranjem sastavnica nastaju središta interesa koja privlače nove sastavnice. Ugradnjom novih gradskih sadržaja grupacije se proširuju zauzimanjem novoga prostora ili većom koncentracijom unutar postojećega. Između grupacija razvijaju se odnosi temeljeni na nadopunjavanju nedostajućih sadržaja ili konkurenciji istovrsnih, što potiče njihovo povezivanje. Povezivanje pretpostavlja svladavanje prostorne razdaljine između grupacija u potezu. Smanjenje razdaljine postiže se sadržajima smještenim u gradskoj strukturi između dviju grupacija. Kako su gradske cjeline Osijeka tijekom razvoja međusobno prostorno razdvojene, potezi se najprije uspostavljaju između grupacija unutar gradskih cjelina. Smanjenjem prostorne razdaljine uspostavlja se funkcionalna poveznica između grupacija razdvojenih gradskih cjelina. Povezivanjem između gradskih cjelina stvara se funkcionalni sklop aglomeracije Osijeka. Gradska cjelina Tvrđa nastala je krajem 17. stoljeća kao vojna utvrda smještena uz rijeku Dravu. Činile su je blokovska gradska struktura unutar utvrde i fortifikacijski sustav s vojnom potegom. Gradska struktura Tvrđe izgrađena je do 1. polovice 18. stoljeća, pa je time ustrojen prostor unutar granica grada. Do kraja 20. stoljeća grad se nije proširivao, te zauzima istu površinu koju je imao pri osnutku utvrđenja. Početkom 18. stoljeća ustrojena je gradska cjelina Gornji grad, smještena uz rijeku Dravu, zapadno od vojne potege Tvrđe. Nakon preseljenja stanovništva podgrađa turskoga Osijeka, jezgru Gornjega grada činilo je naselje organizirano uz glavnu prometnicu od Tvrđe prema zapadu. Smještajem željeznice u prostor vojne potege određene su nove prostorne granice širenja Gornjega grada. Do kraja 20. stoljeća grad je, osim cezure oko Tvrđe, potpuno zauzeo prostor do željeznice. Donji grad, ustrojen početkom 18. stoljeća, istodobno s Gornjim gradom, također je nastao nakon preseljenja stanovništva iz podgrađa Tvrđe. Smješten je, kao i Gornji grad, uz rijeku Dravu i područje vojne potege Tvrđe, ali uz njezinu istočnu granicu. Donji je grad širenjem zauzimao prostor do vojne potege, te južno i istočno od gradske jezgre. Izgradnjom željeznice započelo je širenje Donjega grada u prostor vojne potege. Gradska se cjelina, osim izgradnje u prostoru vojne potege, proširivala i u smjeru istoka. Na početku 18. stoljeća nastala je Retfala, ruralno naselje smješteno na granici šumskoga i močvarnoga područja uz rijeku Dravu. U 1. polovici 19. stoljeća, izgradnjom dvorca i perivoja Pejačevićevih Retfala je prostorno spojena s Gornjim gradom. Prostorna ekspanzija počela je u 2. polovici 20. stoljeća, nakon što je posve izgrađen prostor širenja Gornjega grada, pa je na području Retfale smješten gradski prostor pretežito stambene namjene. Sredinom 18. stoljeća ustrojen je Novi grad, ekstenzija Tvrđe s urbano-ruralnim gradskim sadržajima. Novi grad je nastao uz područje vojne potege, tj. Tvrđi najbližem dostupnom slobodnom prostoru. U 2. polovici 19. stoljeća izgrađena je željeznica u prostoru vojne potege. Razvoj gradske cjeline usmjeren je prema željeznici. Od 2. polovice 20. stoljeća gradska se cjelina intenzivno proširuje zauzimanjem slobodnog prostora smještenoga južno od strukture prvotne gradske jezgre. U 1. polovici 20. stoljeća ustrojena je gradska cjelina Industrijska četvrt. Smještena je uz Gornji grad, južno od željeznice. Izgradnjom željeznice u 2. polovici 19. stoljeća, razvoj gradskih cjelina usmjeruje se ugradnji nove gradske funkcije, tj. razvoju potaknutom industrijskim sadržajima. U 2. polovici 20. stoljeća Industrijska se četvrt proširuje u slobodno područje, smješteno uz postojeću gradsku strukturu, pri čemu se u pretežitu stambenu namjenu intenzivno ugrađuju javni gradski sadržaji. Čepinska cesta nastala je u 1. polovici 20. stoljeća, usporedno s Industrijskom četvrti. Uz glavni cestovni prilaz Osijeku, tj. Čepinsku cestu i željezničko čvorište duž odvojka prema Vinkovcima, ustrojena je gradska struktura prilagođena neometanom funkcioniranju velike koncentracije proizvodnih centara. - Rezultati istraživanja prikazuju obilježja širenja Osijeka, obilježja njegovih gradskih cjelina i univerzalna obilježja organizacije grada. Dobivene spoznaje daju doprinos teoriji urbanističkog planiranja, a mogu imati i praktičnu primjenu u planiranju razvoja Osijeka.

urbani razvoj; širenje; grad; Osijek

nije evidentirano