Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Dvorci i perivoji u Slavoniji - Od Zagreba do Iloka (CROSBI ID 1223)

Autorska knjiga | monografija (znanstvena)

Obad Šćitaroci, Mladen ; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana Dvorci i perivoji u Slavoniji - Od Zagreba do Iloka. Zagreb: Šćitaroci, 1998

Podaci o odgovornosti

Obad Šćitaroci, Mladen ; Bojanić Obad Šćitaroci, Bojana

Bojanić, Ivo

hrvatski

Dvorci i perivoji u Slavoniji - Od Zagreba do Iloka

Dvorci i perivoji Hrvatske dio su srednjoeuropske tradicije. Najraniji dvorci i kurije potječu iz 17. stoljeća, a podižu se u krajoliku između Zagreba i Križevaca. Dvorac princa Eugena Savojskoga u Bilju (Baranja), izgrađen u prvoj polovici 18. stoljeća, prvi je dvorac podignut na području koje je stoljeće i pol bilo pod turskim zaposjednućem. U 18. stoljeću gradi se tridesetak dvoraca, u 19. stoljeću gradi se dvadeset pet, a početkom 20. stoljeća šest dvoraca i kurija. Šezdeset dvoraca, kurija i zamkova pokazuju sve šarenilo stilskih obilježja: od kasne gotike, srednjoeuropske renesanse i ranoga baroka, baroka i klasicizma, neoromantizma i historicizma. Tlorisni su oblici različiti: dvadesetak starijih dvoraca i kurija četverokrilni su i trokrilni, više od polovice ima pravokutni oblik, brojni su nepravilnih tlorisnih oblika, a katkad i u obliku slova L ili H. Više od tri četvrtine jednokatne su zgrade, dva su dvorca dvokatna (Ilok, Popovača I.), a ostatak su prizemnice. Tlorisna (tzv. razvijena ili ukupna) površina dvoraca i kurija razmjerno je malena. Samo četiri dvorca možemo smatrati velikim dvorcima (Popovača I., Ilok, Daruvar i Gornja Rijeka), kojih je površina veća od 3000 m2. Desetak ih je s površinom većom od 2000 m2, petnaestak ima površinu 1000-2000 m2, a dvadesetak ih je površine od 500 do 1000 m2. Polovica opisanih dvoraca i kurija u razmjerno je dobrom stanju, desetak su ruševine, desetak je u lošem stanju, a desetak više i ne postoji. Perivoji su djelomice sačuvani uz petnaestak dvoraca. Najsačuvaniji su perivoji u Valpovu, Našicama, Trenkovu, Virovitici i Donjem Miholjcu. Perivoji su površinom maleni. Samo je nekoliko većih od 10 hektara. Površina je polovice perivoja do 3, 5 hektara. Malobrojni su perivoji iz 18. stoljeća. Najvrjedniji je barokni zvjerinjak u Valpovu. Četrdesetak perivoja nastalo je tijekom 19. stoljeća i oni posjeduju obilježja pejsažne, pejsažno-romantičarske i historicističke vrtne arhitekture. Kod svih je perivoja zamjetno isprepletanje različitih stilskih obilježja.

Hrvatska; Slavonija; dvorci; vrtovi; parkovi; umjetnost; povijest; plemstvo; vlastelinstva; arhitektura; krajobrazna arhitektura; genealogija

nije evidentirano

engleski

Manors and Gardens in Slavonia – from Zagreb to Ilok

nije evidentirano

Croatia; Slavonia; castles; manors; gardens; parks; art; history; nobility; estates; architecture; landscape architecture; genealogy

nije evidentirano

Podaci o izdanju

Zagreb: Šćitaroci

1998.

953-97121-0-6

448

objavljeno

Povezanost rada

Arhitektura i urbanizam