hrvatski

Virus brončavosti rajčice

Virus brončavosti rajčice zaražava više od 200 biljnih vrsta iz više od 40 porodica, a glavni domaćini su mu rajčica, paprika, patlidžan i duhan. Osim navedenih biljnih vrsta i neke korovne vrste biljaka te ukrasno bilje (npr. begonije, krizanteme, dalije, gerberi, pelargonije) mogu biti domaćini ovog virusa, kao i salata, krumpir te grah. Virus je rasprostranjen u umjerenim i suptropskim krajevima. Europska organizacija za zaštitu bilja (EPPO) ga navodi na A2 listi karantenskih štetočinja bilja, a na toj listi se nalazi i u Hrvatskoj (NN br. 33 od 11.4.2001. g.). U Europi nakon drugog svjetskog rata pa sve do 1980-ih godina nije bilo značajnijih šteta uzrokovanih ovom bolešću. Iako se vjeruje da su infektivni vektori bili prisutni i u tom periodu, njihova malobrojnost je uzrokovala izostanak većih šteta. Širenje vektora Frankliniella occidentalis u Europi osamdesetih godina je, čini se, u direktnoj vezi sa nedavnim epidemijama ove bolesti na usjevima uzgajanim na otvorenom i u zaštićenim prostorima. Naročito velike štete u proizvodnji rajčice, paprike i ukrasnih biljaka zabilježene su u Francuskoj i Španjolskoj i to i u uzgoju na otvorenom i u staklenicima. Šteta nastala ovom bolešću ponekad može iznositi i 100% te je stoga ova viroza jedna od najznačajnijih bolesti u nekim regijama Nizozemske, Danske, Velike Britanije i Italije. Kod nas je opisan na duhanu (Buzančić i Justić, 1977.)

Rajčica; virus; simptomi

nije evidentirano