hrvatski

Korištenje digitalnih zbirki u nakladništvu

Nakladničko poslovanje posjeduje više društveno odgovornih uloga među kojima se kao dva ključna izdvajaju nakladnikova uloga u inoviranju prijenosa znanja te uzročno-posljedična u očuvanju i promoviranju baštine. Brojni su primjeri koji potvrđuju navedenu tezu, a u ovome radu istražit će se na temelju nakladničkih proizvoda kroz roman Vilijun Jasne Horvat i znanstvenu knjigu Kratka povijest knjižnica i nakladnika Ivane Hebrang Grgić, na temelju kojih će se prikazati kako se nakladničkim projektima usmjerenim na digitaliziranje i populariziranje kulturne baštine i zbirki ostvaruje inovativan nakladnički proizvodi kojima se unapređuju čitalačke prakse. Detaljnije će se prikazati primjer knjige Kratka povijest knjižnica i nakladnika u kojoj autor koristi hrvatske digitalne zbirke kako bi se proširio i nadopunio sadržaj knjige. Zbirkama se u knjizi pristupa pomoću kodova za brzi pristup kako bi korisnici upotrebom pametnih telefona brže pristupali građi. Hrvatske zbirke korištene kao nadopuna sadržaja knjige su digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potencijalnim rastom i razvojem preporučenih zbirki i sadržaj knjige će se mijenjati i nadopunjavati. Upotreba digitalnih zbirki povezanih s knjigom proširuje se i korištenjem društvenih mreža na kojima se kontinuirano dijele poveznice na digitaliziranu građu povezanu s temom knjige.

nakladništvo, digitalne zbirke, pametne knjige, qr kodovi

nije evidentirano