hrvatski

Indeks tjelesne mase kao prognostički čimbenik u odgovoru na neoadjuvantno liječenje bolesnica s uznapredovalim karcinomom dojke

Uvod: Debljina odnosno indeks tjelesne mase (ITM) je etiološki i prognostički čimbenik te ima ulogu u imunološkom odgovoru u žena oboljelih od karcinoma dojke. Cilj ove preliminarne studije je utvrditi odnos između ITM-e i odgovora na neoadjuvantno liječenje u bolesnica s karcinomom dojke te utvrditi odnos ITM-e prema imunološkom odgovoru tumor infiltrirajućih limfocita (TIL) u stromi tumora. Slučajevi i metode: U analizu je uključeno 66 bolesnica s uznapredovalim rakom dojke koje su na Klinici za onkologiju i radioterapiju KBC-a Rijeka liječene neoadjuvantnom kemoterapijom i bioterapijom te operirane od 2016. do 2017. godine. Materijal su uzorci iglenih biopsija i tkiva dojke uzetih na Klinici za radiologiju KBC-a Rijeka i na Klinici za opću i onkološku kirurgiju KBC-a Rijeka, preparati kojih su napravljeni na Zavodu za Patologiju KBC-a Rijeka, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. ITM je izračunat uz pomoć formule koja koristi omjer tjelesne težine i visine bolesnica nakon čega je kategoriziran prema vrijednostima navedenim definicijom Svjetske Zdravstvene Organizacije te za potrebe statistike dodatno podijeljen u dvije skupine koje čine bolesnice normalne odnosno smanjene tjelesne težine i bolesnice povećane tjelesne težine odnosno adipozne. Na HE obojenim rezovima iglenih biopsija procijenjen je postotak stromalne limfocitne upalne infiltracije na četiri područja na granici tumora prema zdravom tkivu, te je izračunata srednja vrijednost postotka TIL-a. Nakon kompletne kirurške obrade na operacijskom materijalu je procijenjen rizik za nastanak recidiva karcinoma uz pomoć sustava Pathologic Residual Burden Calculator (PRCB) kojim se klasificira ostatni primarni tumor i ostatni metastatski tumor u lokalnom limfnom čvoru nakon neoadjuvantnog liječenja. Statistička analiza je napravljena uz pomoć programa Statistica 13.3. Rezultati: Uspoređene su dobivene vrijednosti ITM-e s PRCB odgovorom, veličinom ostatnog tumora, statusom limfnih čvorova, postotkom stromalnih limfocita, histološkim gradusom tumora u iglenoj biopsiji, imunofenotipom tumora i Ki-67 indeksom proliferacije. Nađen je pozitivan odnos ITM-e i PRCB-a (p=0.007, hi kvadrat test), ITM-e i veličine ostatnog tumora (p=0.005, T-student test) kao i ITM-e i statusa limfnih čvorova (p=0.006, hi kvadrat test). Odnos ITM-e prema histološkom gradusu tumora nije statistički značajan (p=0.211, hi kvadrat test). Dobivena je statistički značajna povezanost između ITM-e i limfocitnog upalnog infiltrata pri čemu bolesnice s većim ITM-e imaju niži postotak limfocitnog upalnog infiltrata (p=0.005, hi kvadrat test). Nađena je statistički značajna povezanost između ITM i postotka izraženosti progesteronskih receptora (PR) pri čemu porast ITM-e prati porast PR –a (p=003, Mann Whitney test). Odnos ITM i izraženosti estrogenskih receptora nije statistički značajan (p=0.085, Mann Whitney test) kao niti odnos ITM-e i Ki-67 indeksa proliferacije (p=0.481, hi kvadrat test). Zaključak: Pozitivan odnos ITM-e i izražaja hormonskih receptora prikazan je u više studija s naglaskom na poslijemenopauzalnu životnu dob. Navedeni rezultati pozitivnog međuodnosa ITM –e i veličine tumora kao i statusa limfnih čvorova odgovaraju rezultatima nekoliko studija. Međutim rezultati studija o povezanosti ITM-e i odgovora na neoadjuvantno liječenje nisu ujednačeni. Pojedine studije ITM prikazuju kao nezavisan prognostički čimbenik lošijeg odgovora na neoadjuvantno liječenje i čimbenik ranijeg povrata bolesti. Odgovor imunološkog sustava u karcinomu dojke ovisi o više čimbenika od kojih je debljina samo jedan od modulatora. Na prikazani rezultat najvjerojatnije utječe veći broj slučajeva s visokom ekspresijom hormonskih receptora u skupini visokog ITM-e koji negativno posreduju imuni odgovor.

indeks tjelesne mase ; prognostički čimbenik ; neoadjuvantno liječenje ; karcinom dojke

nije evidentirano