hrvatski

Utjecaj stanja zubi i okolne kosti na planiranje protetske terapije u gerontološkoj populaciji

Svrha predloženog istraživanja bila je, ponajprije utvrditi postojeće stanje zubi i protetskih radova, a potom izvršiti morfometrijsku i denzitometrijsku analizu donje čeljusti u gerontološkom uzorku. Kao kontrolna skupina uzeta je grupa od 50 adolescenata s potpuno očuvanim zubnim nizovima. Istraživanje je provedeno na skupini od 175 osoba starije životne dobi. Rezultati istraživanja potvrdili su pretpostavke da u gerontološkom uzorku najčešće nedostaju kutnjaci i pretkutnjaci, više u gornjoj nego u donjoj čeljusti. Srednja vrijednost KEP-a istraživanog uzorka iznosila je 26, 7 i gotovo je četiri puta veća od kontrolne skupine adolescenata gdje je izmjerena 6, 8. U 69% gerontoloških ispitanika utvrđena klasa 3 prema Eichneru ukazuje na izrazito poremećeno žvakanje i oštećenost stomatognatih sustava istraživanog uzorka. Karlsonovim indeksom kvalitete krunica utvrđeno je da je 91% fiksnoprotetskih radova za skidanje i zamjenu, a 60% postojećih proteza za zamjenu zbog starosti, loše retencije ili stabilizacije. Rezultati morfometrijske analize donje čeljusti gerontološkog uzorka za sve izmjerene varijable u prosjeku su manji od kontrolne skupine adolescenata za 35% . U ženskih ispitanika iste morfometrijske vrijednosti u prosjeku su manje od muškaraca za 7 -10 %, uz statistički značajnu razliku utvrđenu t - testom (p< 0.05). Rezultati denzitometrijske analize pokazuju u gerontološkom uzorku najveće vrijednosti za eminentiu piriformis oko 0.4 , a najmanje vrijednosti za molarno područje / 50 % manje /, što povrđuje pretpostavke da prerani gubitak zubi i kosti utječe na stanje stomatognatog sustava i određuje smjernice protetske terapije, posebice u osoba starije životne dobi.

Osobe starije dobi; zubni status; protetski radovi; densitometrija; morfometrija

nije evidentirano