Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja (CROSBI ID 251369)
Prilog u časopisu | stručni rad
Podaci o odgovornosti
Bošnjak Botica, Tomislava ; Kiš Žuvela, Sanja
hrvatski
Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja
U povijesti izgradnje hrvatske glazbene terminologije istaknuto mjesto imaju dva stručnjaka kojima hrvatski nije bio materinski, nego drugi jezik. Prvi je jedan od najpoznatijih hrvatskih jezikoslovaca i utemeljitelj hrvatskoga znanstvenoga nazivlja, Bogoslav (Bohuslav) Šulek (1816. – 1895.), podrijetlom Slovak, koji se nije posebno bavio glazbenim nazivljem, ali je upravo on uveo neke osnovne nazive (npr. glasba i glasovir), često preuzimajući slovenska rješenja ili tvoreći nazive od domaćih osnova, no tolerirajući i uporabu internacionalizama. Drugi je Franjo Ksaver Kuhač, odnosno Franz Xaver Koch (1834. – 1911.), podrijetlom Nijemac, začetnik hrvatskoga nazivlja u području glazbe i do danas najplodniji prevoditelj i tvorac novih glazbenih naziva, koji je, za razliku od Šuleka, s vremenom pokazivao sve veću nesklonost prema međunarodno uvriježenom nazivlju, s izuzetkom talijanskih oznaka za način izvođenja glazbe. U radu se analiziraju glazbeni nazivi tih dvaju autora te nastoji pokazati kako se činjenica da su posrijedi inojezični govornici hrvatskoga te utjecaj njihovih materinskih jezika, kod jednoga slavenskoga, kod drugoga germanskoga, odražava i u njihovu nazivlju na gramatičkoj i leksičkoj razini. Postupci koje u svojim djelima primjenjuju, poglavito odnos prema internacionalizmima i kalkiranju, obilježavaju dvojak put hrvatske glazbene terminologije do danas.
nematerinski hrvatski, 19. stoljeće, nazivlje, glazba
nije evidentirano
engleski
Stvaranje nazivlja na nematerinskome jeziku: crtice iz povijesti hrvatskoga glazbenog nazivlja
nije evidentirano
non-native Croatian, 19th century, terminology, music
nije evidentirano