Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

O jeziku Pariškoga zbornika Code Slave 73 (Na tekstu psaltira i kantika) (CROSBI ID 251878)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Šimić, Marinka O jeziku Pariškoga zbornika Code Slave 73 (Na tekstu psaltira i kantika) // Fluminensia, 30 (2018), 153-185

Podaci o odgovornosti

Šimić, Marinka

hrvatski

O jeziku Pariškoga zbornika Code Slave 73 (Na tekstu psaltira i kantika)

U radu su analizirane grafijske i jezične karakteristike Pariškoga zbornika, Slave 73 iz 1375. godine i to na temelju teksta psaltira i kantika. Kako je pisac ovog najstarijega hrvatskoglagoljskog zbornika, Grgur Borislavić, bio iz Modruša istraženo je koliko su govorne osobine toga kraja utjecale na jezik rukopisa, a s druge strane koliko je na jezičnu koncepciju utjecala namjena teksta. Naime, iz kolofona je poznato da je rukopis pisan za prizidnice (redovnice) crkve sv. Julijana u Šibeniku. Na temelju jezičnih istraživanja utvrđeno je da je tekst pisan hrvatsko- staroslavenskim jezikom s nekim osobinama govora modruškoga kraja, tj. čakavskim. Neke od tih jezičnih crta mogu biti i zajedničke osobine piščeva govora, kao i šibenskoga područja. Jedino se pretežiti ikavizmi mogu okarakterizirati kao jezične osobine prilagođene čitateljicama, tj. redovnicama u Šibeniku. Pariški zbornik među hrvatskoglagoljskim rukopisima zauzima posebno mjesto, kao najstariji cjeloviti zbornik, kao jedini glagoljski kodeks vezan uz Šibenik, kao jedan od rijetkih zbornika koji ima i biblijske tekstove. I liturgijski i tekstološki elementi potvrđuju jedinstvenost ovog rukopisa, a kao najveću osobitost istaknimo misni red i kanon koji pripadaju prvotnoj redakciji glagoljaškoga sakramentara u Hrvatskoj. Posebice je specifičan jezik ovog rukopisa, tj. to je hrvatskoglagoljski rukopis koji je u 14. stoljeću najviše kroatiziran. Može se pretpostaviti da je namjena teksta redovnicama utjecala na njegovu koncepciju, tj. pomlađenost. Naime, redovnice se nisu školovale kao svećenici glagoljaši te nisu učile crkvenoslavenski jezik pa im je bilo potrebno približiti tekstove časoslova koje su čitale. Stoga je ovaj rukopis prilično kroatiziran za razliku od ostalih hrvatskoglagoljskih psaltira u brevijarima koji čuvaju stariji prijevod.

hrvatskgoglagoljski zbornici, hrvatsko-staroslavenski jezik, čakavski dijalekt, šibensko glagoljaštvo

nije evidentirano

engleski

On the Language of The Paris Miscellany (Code Slave 73) (Based on the Text of the Psalter and the Canticles)

nije evidentirano

Croato-Glagolitic miscellanies, Croatian Old Slavonic language, Čakavian dialect, Psalter, Šibenik Glagolitism

nije evidentirano

Podaci o izdanju

30

2018.

153-185

objavljeno

0353-4642

Povezanost rada

Filologija