Mehanizmi medijske samoregulacije u Republici Hrvatskoj (CROSBI ID 419908)
Ocjenski rad | doktorska disertacija
Podaci o odgovornosti
Ivanuš, Željana
Vilović, Gordana
hrvatski
Mehanizmi medijske samoregulacije u Republici Hrvatskoj
Novinarstvo je javna profesija i svaka greška je vidljiva, zato je potrebno da novinarska struka razvija sustave medijske odgovornosti, od različitih redakcijskih pravila pa do pravila koja vrijedi na razini cijele države. Novinari bi se u svakodnevnom radu trebali voditi tim pravilima. U slučaju kršenja profesionalnih načela očekuje se reakcija samoregulativnih tijela. Cilj je rada istražiti zašto mehanizmi medijske samoregulacije u Hrvatskoj nisu djelotvorni, zašto novinari ne poštuju profesionalna načela, koji unutarnji i vanjski faktor imaju utjecaj na rad novinara i urednika zbog kojih su spremni izložiti se sudskim postupcima i novčanim kaznama zbog nepoštivanja profesionalnih načela. Za provjeru postavljenih hipoteza provedena su dva istraživanja. Prvo je provedeno kvantitativno istraživanje uz pomoć anketnog upitnika na uzorku koji su činili novinari i urednici dnevnih novina, elektroničkih i online medija (N=141). Drugi dio istraživanja bilo je kvalitativno istraživanje – polustrukturirani intervju sa znanstvenicima kojima su mediji u fokusu interesa (N=5). Anketno istraživanje pokazalo je da novinari nisu dovoljno upoznati s mehanizmima medijske samoregulacije jer je tek nešto više od polovice anketiranih odgovorilo kako su upoznati s mehanizmima (55, 3%) dok je 44, 7% anketiranih izjavilo da uopće ili uglavnom nisu upoznati. Glavna hipoteza istraživanja je potvrđena jer iako su novinari svjesni važnosti mehanizama i spremni učiti o njima, relativno visoki postotak nepoznavanja mehanizama, nedovoljna informiranost, visoka uvjerenost u nedjelotvornost mehanizama, ali i nepovjerenje u profesionalnost kolega potvrđuju glavnu hipotezu istraživanja. Istraživanjem je također dokazano kako većina ispitanika (75%), bez obzira na obrazovanje i radno iskustvo smatra da medijska samoregulativna tijela nemaju učinkovit sustav sankcioniranja u slučajevima kršenja novinarske etike. Dijelom je potvrđena hipoteza da novinari s višom razinom obrazovanja više poštuju Kodeks časti. Hipoteze o povezanosti radnog iskustva urednika s poštovanjem Kodeksa časti nije potvrđena kao ni hipoteze da novinari u dnevnim novinama više poštuju Kodeks časti od novinara u elektroničkim i online medijima. Kao glavne faktore koji utječu na rad novinara ispitanici su naveli urednike (ocjena 3, 76), oglašivače (3, 14) konkurentske medije (3, 07), upravu medija (3, 06), vlasnike medija (2, 89), kolege iz odjela prodaje i marketinga (2, 78), nacionalne političare (2, 55) i lokalne političare (2, 37). Zanimljivo je da kao najveće probleme medija u Hrvatskoj ispitanici vide utjecaj politike (75, 2%), urednike koji su podložni pritiscima (74, 5%), gospodarsku krizu (70, 2%), utjecaj raznih lobija (62, 4%), niske plaće i honorare (61%), te neprofesionalnost novinara i urednika (53, 9%). Znanstvenici glavne krivce za ovakvo stanje vide u urednicima, koji nisu dorasli poslu koji obavljaju, te Hrvatskom novinarskom društvu, koje je pasivno.
mehanizmi medijske samoregulacije, Kodeks časti hrvatskih novinara, Novinarsko vijeće časti, profesionalna načela, odgovornost novinara, tiskani mediji, elektronički mediji, online mediji
nije evidentirano
engleski
The mechanisms of media self-regulation in the Republic of Croatia
nije evidentirano
media self-regulation mechanisms, Code of Honor of Croatian journalists, Journalists’ Council of Honor, professional principles, journalist responsibility, printed media, eletronic media, online media
nije evidentirano
Podaci o izdanju
437
23.03.2018.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zagreb