hrvatski

ODREĐIVANJE TOKSIČNOSTI ANTIPARAZITIKA I ANTIBIOTIKA U VODI BAKTERIJAMA Vibrio fischeri

Rast ljudske potrošnje iz godine u godinu uzorkuje i povećanje upotrebe farmaceutika u svakodnevnom životu. To izrazito nepovoljno djeluje na okoliš, prije svega onaj vodni, uzrokujući njegovo onečišćenje. Problem se javlja pri nastojanju obrade takvih otpadnih voda jer se voda onečišćena farmaceuticima vrlo teško obrađuje klasičnim metodama obrade. Sve te činjenice, kao i nepostojanje zakonskih regulativa koje propisuju maksimalno dopuštene koncentracije farmaceutika u okolišu, nagnale su znanstvenike i brojne stručnjake na provedbu istraživanja koja su usmjerena na razvoj modernih tehnologija obrade otpadnih voda. Cilj ovoga rada je odrediti toksičnost čistih aktivnih supstanci antiparazitika (albendazol, febantel, prazikvantel) i antibiotika (cefdinir, nitrofurantoin). Prije određivanja toksičnosti farmaceutskih aktivnih tvari na okoliš, bitno je odrediti toksičnost njihovih čistih komponenti kako bi se lakše mogla pratiti toksičnost njihovih metabolita i razgradnih produkata u okolišu. Za određivanje toksičnosti je primijenjena bioluminiscentna metoda DIN 38412 – L – 34 koja za test organizme koristi bakterije Vibrio fischere koje su osjetljive na organska onečišćenja i njihova prisutnost uzrokuje smanjenje njihove luminiscencije. Mjerenja su pokazala kako svi farmaceutici pri višim koncentracijama čiste komponente uzrokuju inhibiciju bakterijske kulture. Koja će se pak koncentracija uzeti kao granična ovisi o težini promatranog učinka. Kako za većinu farmaceutika nije poznato djelovanje nakon uporabe, potrebno je provoditi što više ovakvih mjerenja, prije svega za antibiotike i estrogene za koje se sumnja da opstaju u okolišu, bilo zbog nemogućnosti biološke razgradnje ili zbog kontinuiranog ispuštanja u okoliš.

antiparazitici, albendazol, febantel, prazikvantel, antibiotici, cefdinir, nitrofurantoin, toksičnost, metaboliti, razgradni produkti, bioluminiscentna metoda, Vibrio fischeri, estrogeni

Ovaj rad je financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP-2014-09-2353 i izrađen je na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Sveučilišta u Zagrebu, na Zavodu za analitičku kemiju akademske godine 2015./2016. pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Danijele Ašperger.