hrvatski

Kokcidioza peradi - trajni problem peradarske proizvodnje

Kokcidioza je protozoarna bolest koja svojim djelovanjem oštećuje probavni trakt, umanjuje resorptivnu površinu crijeva, potiče pasažu hrane kroz probavni trakt što se manifestira klinički sluzavim do krvavim proljevom u peradi i uginućima. Posebice je značajan subklinički oblik kokcidioze koji može prouzročiti velike materijalne gubitke praćene kroz prirast i konverziju hrane. Primjenom tzv. „shuttle“ programa izmjene antikokcidijskih sredstava na početku i kraju tova umanjuje se nastanak rezistentinih sojeva. Zbog izražene toksičnost pojedinih lijekova s obzirom na vrstu i/ili količinu, pogreške u odabiru terapije mogu štetno utjecati na zdravlje životinja. Vakcinacija se smatra najučinkovitijim načinom sprečavanja ove bolesti međutim broj udjela vrsta (kokoš 7, puran 4 i guska 2) kokcidija u vakcini (nema križne imunosti) poskupljuje konačnu cijenu finalnog proizvoda. Navedeno ukazuje na važnost primjene preventivnih mjera u sprečavanju ove parazitoze što uključuje dezinfekciju objekta, kontrolu unosa kokcidija, održavanje dobrih mikroklimatskih uvijeta u uzgoju te uporabu visokokvalitetne hrane i pripravaka (probiotici, prebiotici) koji doprinose razvoju poželjne mikroflore crijeva. Ove mjere utječu na podizanje opće imunosti i zdravlja probavnog trakta čime se umanjuje mogućnost nastanka ove parazitoze. U tablici je prikazan međuodnos prisutnosti kokcidioze u različitih proizvodnih kategorija i vrsta peradi u razdoblju od 2009.-2017. godine u lešina pretraženih u Centru za peradarstvo: Kokcidioza Konzumne nesilice – pretr.: 146 / pozitiv. – 4, 87% ; teške linije nesilica - pretr.: 19 / pozitiv. – 0, 67% ; tovni pilići - pretr.: 317 / pozitiv. - 10, 18% ; purani - pretr.: 1 / pozitiv. – 0, 00% ; Guske - pretr.: 1 / pozitiv. – 0, 00%. Ukupno peradi: 3115. Prijelazom na intenzivniji uzgoj u volijerama porastao je broj zabilježene kokcidioze u konzumnih nesilica u razdoblju od 2012.-2015 godine. Dok 2016. i 2017. godine uvođenjem preventivnih biosigurnosnih mjera njihov broj je sveden na 0% po analizi dostavljenog materijala za razudbu u Centru za peradarstvo. Šteta koja se bilježi na razini EU zbog prisutnosti subkliničke kokcidioze je oko 10 eurocenti po proizvedenom tovnom piletu. U terenskim obilascima bilježimo brojne suspektne subkliničke, sporadične kliničke i patoanatomske, a zbog tehnološki vrlo kratkog života tovne peradi parazitološki nepotvrđene slučajeve moguće prisutnosti kokcidioze. Zbog porasta otpornosti oocista nameće se nužnost provođenja parazitološke koprološke pretrage s ciljem poduzimanja preventivnih mjera suzbijanja ove bolesti.

kokcidioza, hranidba, preventivne mjere, perad

nije evidentirano