hrvatski

Obrisi vjere i morala hrvatskih sveučilišnih i veleučilišnih profesora

U radu je dan osnovni pregled vjere i stavova prema nekim moralnim pitanjima hrvatskih sveučilišnih i veleučilišnih profesora. Prema rezultatima istraživanja, 82,4% hrvatskih profesora deklariraju se katolicima, 30,7% njih ide redovito na mise, godišnje se barem jednom ispovijedi i pričesti oko trećina njih. Religioznim se smatra 59,8% profesora, a preko 60% njih drži da im je religija bitna u životu. Svakodnevno moli 23,4% profesora, a oko 5% njih drži da su imali, barem jednom u životu, duboka religijska iskustva, viđenja ili ukazanja. Profesori su generalno visoko moralni, u skladu s tradicionalnim moralom, u sferi socijalnog morala, te također pokazuju nisku spremnost na prihvaćanje podmićivanja kao prakse. S druge strane, obzirom na individualni (spolni, bioetički) moral, mnogo su popustljiviji. Obzirom na pobačaj, 76,2% njih smatra da se pobačajem prekida začeti život, no tek 16,4% njih drži da bi ga zakonom trebalo zabraniti, što ukazuje na složenost ovog problema. Obziroma na političke preferencije, profesori su, i kao vjernici, simpatizeri različitih političkih opcija, iako je najjasnija ideološka podjela na vjernike i nevjernike s obzirom na političke preferencije prisutna upravo u populaciji profesora koji su velikim dijelom kreatori javnog mnijenja. Ovako visoku zastupljenost profesora katolika u ispitivanoj populaciji ne prati jednako visoka njihova zastupljenost u javnosti.

vjera; moral; religioznost; religijsko iskustvo; vjeronauk; Crkva i politika

nije evidentirano