hrvatski

Karakter fiskalne politike i politička ekonomija fiskalne konsolidacije u Hrvatskoj u poslijekriznom razdoblju

U ovome radu se na temelju podataka o ciklički prilagođenom primarnom proračunskom saldu (CAPB-u) analizira karakter fiskalne politike te snaga fiskalne konsolidacije u poslijekriznom razdoblju. Osim toga, analiziraju se temeljna obilježja fiskalne konsolidacije s posebnim naglaskom na rashode proračuna budući da u političko-ekonomskom smislu oko ovih kategorija postoji najveći sukob između nositelja fiskalne politike i različitih interesnih skupina. Rezultati analize pokazuju da su sve vlade, osim vlade Jadranke Kosor, vodile restriktivnu procikličku fiskalnu politiku te da je najveća fiskalna konsolidacija provedena u vrijeme socijaldemokratske vlade Zorana Milanovića kada je CAPB poboljšan za 5, 7 postotnih bodova BDP-a, što otvara i pitanje je li ova činjenica jedan od temeljnih razloga za gubitak parlamentarnih izbora 2015. godine. Također, analiza je pokazala da je veliki dio fiskalne konsolidacije proveden kroz smanjenje kapitalnih investicija, iako se radi o produktivnoj kategoriji rashoda koja je mogla imati važnu ulogu u ispunjavanju stabilizacijske funkcije fiskalne politike. Analiza ekonomske politike vlade pokazala je kako nestabilne vlade, koje ovise o nizu manjih parlamentarnih aktera koji joj održavaju većinu, teško uspijevaju biti uspješne u fiskalnoj konsolidaciji. One vlade koje su najviše pozornosti pridavale fiskalnoj politici bile su i najuspješnije u fiskalnoj konsolidaciji. Analiza akata Vlade i Sabora pokazala je kako su sve vlade bile sklone korištenju učestalih izmjena poreznog zakonodavstva kao instrumenta fiskalne politike.

fiskalna konsolidacija ; politička ekonomija ; kapacitet vlade ; stabilnost vlade ; policy- kapacitet ; Hrvatska

Voditeljica projekta: prof.dr.sc. Helena lažić.