hrvatski

ANATOMIJA PROPASTI: DRŽAVA, AGROKOR I KONCEPTI KONTROLE OKOLINE Uspon i pad carstva: Što nakon Todorića?

U svezi s hrvatskom situacijom nekoliko se stvari čini jasnima na temelju dosadašnjih spoznaja o krizi Agrokora i Fligsteinove analize. Prvo, ako su se moderne kapitalističke države razvijale u interakciji s razvojem njihovih gospodarstava te je upravljanje gospodarstvima (governance of economies) sastavni dio jezgre izgradnje države, taj je posao (državotvorstvo kalasnička prava, upravljačke strukture i pravila razmjene kako bi se stabiliziralo tržo tržište-tvorstvo) za sve elitne grupe hrvatskoga društva tek pred nama. Drugo, ako ulazak zemalja u (globalni) kapitalizam tjera države da stvore pravila za vište za najveće tvrtke, i taj je posao u Hrvatskoj još uvijek neobavljen. Treće, Fliegstein nas podsjeća da je tržišna kriza očita kada etablirane tvrtke (poput Agrokora) počinju propadati. Istodobno, do transformacije postojećih tržišta može doći zbog djelovanja vanjskih sila, kao što su: invazija, ekonomska kriza, političke intervencije države, ali i zbog unutarnjih razloga. A loše rukovođenje i nepostojani rast poduzeća mogu također zacrtati put k propasti tvrtke. Ono što je sigurno jest i ovo: da dubinska intelektualna, znanstvena i politička analiza stvarnih uzroka, a onda i posljedica, propasti Agrokora još uvijek nije započela. To je posebno važno znamo li da je bilo koja reforma institucija koje bi trebale regulirati tržišne odnose na novi način, te ih učiniti načelno neovisnima od “političke moći” i zajamčiti pravila stvarnog tržišnog natjecanja, ovisna od opće konfiguracije društvene moći.

Kriza Agrokora, država, koncepti kontrole

nije evidentirano