hrvatski

Mjesta pamćenja u romanu Berenikina kosa Nedjeljka Fabrija

U ovom se radu roman Berenikina kosa (1989.) N. Fabrija motri kao roman o povijesti u kojem se prikazuje vremenski period od početka 19. do polovice 20. st. Ovaj pristup polazi od temeljne spoznaje da se prošlost ne daje, nego da stalno mora biti ponovno izgrađivana i predstavljana, kako tvrdi Astrid Erll u Cultural Memory Studies: An Introduction (u: A companion to cultural memory studies, Berlin, New York, 2010.) Brojni povijesni događaji se reinterpretiraju i to kroz prizmu službene povijesti, ali i iz intimne perspektive pojedinih junaka romana koji su predstavnici pet generacija talijanske obitelji Zianni i pet generacija hrvatske obitelji Gorma. U romanu Berenikina kosa razmatraju se pojedini aspekti pamćenja. Kao teorijski procede poslužila su razmatranja o pamćenju Jana Assmanna iznesena u knjizi Kulturno pamćenje. Pismo, sjećanje i politički identitet u ranim visokim kulturama (Zenica, 2005.) i Aleide Assmann u djelu Druga senka prošlosti. Kultura sećanja i politika povesti (Beograd, 2011.). Oni razlikuju sjećanje kao subjektivni, individualni, psihološki fenomen od pamćenja kao fenomena koji je kolektivno oblikovan. Posebna će se pozornost posvetiti i mjestima pamćenja u romanu koja nastaju u trenutku kada prestaje podudaranje povijesti i pamćenja, kako ih tumači Pierre Nora u Između pamćenja i historije. Problematika mjesta. (u: Kultura pamćenja i historija, ur. Maja Brkljačić i Sandra Prlenda, Zagreb, 2006. godine).

kulturno pamćenje, mjesta pamćenja, Berenikina kosa, N. Fabrio

nije evidentirano