hrvatski

Književno-znanstveni hipertekst Jasne Horvat

U radu se razmatra suodnos književnog i znanstvenog diskursa u suvremenom postmodernističkom romanu. Kao primjer izrazite, gotovo radikalne interferencije književnog i znanstvenog, kako u nacionalnim tako i u svjetskim okvirima, sagledava se romaneskni opus suvremene hrvatske književnice i znanstvenice Jasne Horvat. Analizom četiriju romana navedene autorice – Az (2009), Bizarij (2009), Auron (2011) i Vilikon (2012) – raščlanjuju se pojedinačne diskurzivne razine na kojima dolazi do situiranja znanstvenih elemenata u romaneskni tekst te se utvrđuju funkcije istoga. Također, sagledava se širok dijapazon zahvaćanja u referencijsko polje pojedinih znanstvenih disciplina koji pokriva područje velikog broja danas legitimnih znanstvenih polja i pripadajućih znanosti – počevši od matematike, kemije, biologije, historiografije, filologije, znanosti o umjetnosti, do filozofije, psihologije, sociologije, etnografije i folkloristike. Različito usmjerenim interdisciplinarnim i intermedijalnim strategijama četiri konceptualna romana autorice Horvat potvrđuju se kao složeni književno-znanstveni hipertekstovi, netipični romani-projekti, s osebujnim kibernetičkim kodovima svog ustrojstva i unutarnjeg funkcioniranja. Kao takvi predstavljaju fenomen koji je nezaobilazan u promišljanju suvremenog romana postmaterijalnog internetskog doba i njegove hipotetičke budućnosti.

interferencija književnog i znanstvenog, hipertekst, romani-projekti, ikonička konceptualnost, Az, Bizarij, Auron, Vilikon

nije evidentirano