hrvatski

Nikola Visković i njegova kulturna animalistika/zoologija: utjecaj na domaću teoriju i praksu

Bez ikakve sumnje, za začetak teorije o pravima životinja u našoj regiji zaslužan je Nikola Visković, i to početkom devedesetih kada je kao sveučilišni profesor prava na Pravnom fakultetu u Splitu obnašao i funkciju saborskoga zastupnika, da bi sredinom devedesetih uveo u našu znanstvenu i kulturnu zajednicu multidisciplinarni, interdisciplinarni i transdisciplinarni koncept kulturne zoologije, odnosno kulturne animalistike, kako ju je kasnije preimenovao u zborniku radova Kulturna animalistika sa znanstvenoga skupa održanoga u Splitu 1997 godine Naime, Nikola Visković 1996 godine objavljuje zooetičku knjigu Životinja i čovjek: prilog kulturnoj zoologiji, što je prvo djelo kulturne animalistike našega kulturokruga, da bismo pet godina kasnije dobili i prvu udrugu za prava životinja – udrugu Prijatelji životinja Pritom će u izlaganju biti istaknuta i uloga N Viskovića oko poticanja ekofeminizma u našem kulturokrugu s obzirom na poglavlje »Žene su s vama« njegove zooetičke knjige Životinja i čovjek (1996), u kojemu ističe kako povezanost ženskog i životinjskog pitanja nije slučajna te stoga dosljedno postavljeno pitanje ravnopravnosti žena povlači svakako za sobom i postavljanje pitanja o pravima životinja No, unatoč tome, i 21 godinu nakon toga, neki mentaliteti (kao iznikli iz Krležina romana Na rubu pameti) ne žele ratificirati Istanbulsku konvenciju

Nikola Visković, kulturna animalistika, ekofeminizam

nije evidentirano