hrvatski

Augustinski samostani u kontinentalnoj Hrvatskoj – između povijesnih zabilješki i materijalnih tragova

Nakon trideset godina i prvog sinteznog pregleda o augustincima u Hrvatskoj kojega je objavila Lelja Dobronić, u ovom radu se daje temeljem najnovijih istraživanja daje novi pregled njihove djelatnosti. Uvodno se razjašnjava problem njihove slabije prisutnosti i česte krive identifikacije sa pavlinskim samostanima na teritoriju srednjovjekovne Slavonije, a u drugim dijelu rada se osvrće na nekolicinu fragmentarno ili djelomice sačuvanih crkava augustinskih eremita u Iloku, Križevcima i Velikoj kraj Požege. Detaljno se razmatra problem izvorne funkcije i datacije crkve sv. Augustina u Velikoj te se iznosi pretpostavka po kojoj je riječ o izvornoj dvorskoj kapeli obitelji Veličkih iz sredine 14. stoljeća, koja je početkom 15. stoljeća pretvorena u crkvu augustinskog samostana pri čemu je uz novu četvrtastu apsidu dobila i nov, postojeći titular.

Augustinski samostani u kontinentalnoj Hrvatskoj

nije evidentirano