Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Uloga prijateljstva u razumijevanju subjektivne dobrobiti adolescenata (CROSBI ID 421157)

Ocjenski rad | diplomski rad

Vranjican, Dora Uloga prijateljstva u razumijevanju subjektivne dobrobiti adolescenata / Bjelajac (Košćec), Adrijana (mentor); Tadić Vujčić, Maja (neposredni voditelj). Zagreb, Hrvatski studiji, . 2018

Podaci o odgovornosti

Vranjican, Dora

Bjelajac (Košćec), Adrijana

Tadić Vujčić, Maja

hrvatski

Uloga prijateljstva u razumijevanju subjektivne dobrobiti adolescenata

Glavni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi načine na koje adolescenti doživljavaju i opisuju subjektivnu dobrobit, u kojoj mjeri doživljavaju subjektivnu dobrobit u svome životu, te dobiti dublji uvid u načine na koje vide različite aspekte utjecaja prijateljstva na njihovu subjektivnu dobrobit. Provođenjem fokusnih grupa i aktivnim uključivanjem adolescenata u istraživanje postiglo se dublje razumijevanje problema i jasnija saznanja o karakteristikama subjektivne dobrobiti u adolescenciji. U istraživanju su sudjelovali učenici jedne gimnazije u Zagrebu. Uzorak je bio prigodan i formiran u suradnji s psihologinjom škole. Prilikom provedbe fokusnih grupa korišten je scenarij za fokus grupe s otvorenim pitanjima. U analizi prikupljenih podataka korištena je tematska analiza okvira. Kao najznačajnije faktore subjektivne dobrobiti adolescenata istaknuti su odnos s obitelji i prijateljima i uključivanje u ugodne aktivnosti. Sudionici su opisivali pretežni osjećaj nezadovoljstva te se istaknuo stav da mladi danas nisu sretni. Nakon prvotnog izražavanja nezadovoljstva istaknuta je tendencija umanjivanja problema i ne prihvaćanja svojeg nezadovoljstva kao opravdanog. Osnovne psihološke potrebe u prijateljstvu sudionici percipiraju međusobno isprepletenima te potrebnima za kvalitetan funkcionalan odnos. Potrebu za povezanošću percipiraju najlakše ostvarivom i neovisnom o druge dvije potrebe. Potreba za autonomijom najvažnija im je za određivanje ozbiljnosti odnosa. Potrebu za kompetencijom povezuju sa školskim kontekstom i odnosima koji potiču njihov razvoj i napredak. Istaknut je izazov rješavanja sukoba razgovorom te je pokazan nedostatak vještina izražavanja svojih osjećaja i percipiranja ozbiljnosti sukoba.

subjektivna dobrobit, adolescenti, prijateljstvo, osnovne psihološke potrebe, fokus grupe

nije evidentirano

engleski

The role of friendship in understanding subjective well-being of adolescents

nije evidentirano

subjective well-being, adolescents, friendship, basic psychological needs, focus groups

nije evidentirano

Podaci o izdanju

50

30.08.2018.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Hrvatski studiji

Zagreb

Povezanost rada

Psihologija