hrvatski

Neslužbeno gospodarstvo u vanjskoj trgovini

Aktivnosti neslužbenoga gospodarstva (NG-a) ostvaruju se kroz mnoge kanale, od kojih je vanjska trgovina jedan od važnijih. Lažno iskazivanje podataka vezanih za vrijednost, količinu, stanje i podrijetlo robe može bitno utjecati na veličinu financijskih tokova koji prate robne tokove, ali i na visinu carinskih, poreznih i drugih davanja koje sudionici nastoje izbjeći, a trebaju ih podmiriti prema državi. Osnovni je cilj rada utvrditi potencijalne kanale NG-a u vanjskotrgovinskim poslovima između hrvatskih i inozemnih subjekata te razloge njihova nastanka (pranje novca, lažno iskazivanje vrijednosti robe na carinskoj deklaraciji, razlike carinskih stopa pri uvozu sličnih proizvoda, krivotvorenje dokumenata i izigravanje pravila o podrijetlu robe). U sklopu toga posebna je pozornost dana postojanju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini i njihovu potencijalnom utjecaju na NG. Nadalje, procijenjeni su učinci postojanja carinskih olakšica i povlastica na aktivnosti NG-a u smislu izgubljenih carinskih i dijela poreznih prihoda (3, 6% ukupnih proračunskih prihoda u 1998. i 1999. odnosno 2, 2% u 2000. godini). Ukidanjem instrumentarija olakšica i povlastica pri uvozu roba vođenje fiskalne politike postaje transparentnije, kao i sama slika o prihodnoj i rashodnoj strani državnog proračuna. Iz rada proizlaze zaključci i smjernice za daljnja istraživanja NG-a u vanjskoj trgovini, posebice u smislu učinkovitosti carinske administracije, fiskalnog učinka carina, pranja novca te posljedica snižavanja poreza na dobit za stjecanje komparativnih prednosti gospodarstva.

neslužbeno gospodarstvo; vanjska trgovina; pranje novca; carinske stope

nije evidentirano