hrvatski

Izrada i testiranje modela evaluacije procesa kreiranja agrarne politike u segmentu postavljanja ciljeva i odabira mjera

Temeljem rezultata prethodnih istraživanja domaćeg agrara, u ovo istraživanje se krenulo od pretpostavke kako ciljevi agrarne politike u područjima samodostatnosti, konkurentnosti, dohotka i ruralnog razvoja nisu ostvareni zbog nepoštivanja standardiziranog procesa kreiranja javnih politika. Razvijen je model kombinacijom prethodno razvijenih modela te testiran na odabranim ciljevima i mjerama razvojnih dokumenata hrvatske poljoprivrede. Razvijeni model se sastoji od pet razina istraživanja. Prva razina se odnosi na komparativnu analizu domaćeg i međunarodnog konteksta kako bi se utvrdilo jesu li u skladnom ili sukobljenom odnosu. Na drugoj razini je, mapiranjem ključnih agrarnopolitičkih događaja međunarodnog i domaćeg konteksta s ishodima politika (ciljevima i mjerama), utvrđen utjecaj konteksta. Propitano je i uvažavanje sugestija znanstvenika. Na trećoj razini je utvrđeno zadovoljavaju li razvojni dokumenti uvjete prema kojima se mogu okarakterizirati kao razvojni i nužne tehničke uvjete provedivosti. Pri tome su, kao kriteriji uzeti uvjeti koje definira Mirošević (2012). Analizom dokumenata kronološkim redom utvrđeno je jesu li tehničke manjkavosti ispravljene, što ukazuju na postojanje učenja o politikama (policy learning). Logika intervencije je analizirana na četvrtoj razini, a na petoj je primijenjen model ostvarenosti cilja (Vedung, 2009). Zadnje dvije razine propituju jasnoću, preciznost i konkretnost postavljanja ciljeva. Razdoblje istraživanja (1995.-2013.) je podijeljeno na četiri podrazdoblja: (1) 1995.-2000. ; (2) 2001.-2004. ; (3) 2005.-2008. i (4) 2009.-2013. Analizirani razvojni dokumenti su Strategija razvitka poljoprivrede Republike Hrvatske (1995.), Strategija poljoprivrede i ribarstva RH (2002)., Nacionalni program za poljoprivredu i seoska područja (2003.-2005.) ; Programi SAPARD i IPARD, te Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2008.-2013.). Rezultati ovog istraživanja pokazuju kako su međunarodni i domaći kontekst bili u sukobu u razdoblju od 1995.-2008. U prva dva razdoblja (1995.-2004.) je postotak uvaženih preporuka znanstvene zajednice iznad 60%. U ishodima politika u tri od četiri razdoblja prevladava domaći kontekst, a međunarodni dominira samo u ishodima politika u razdoblju 2005.-2008. Uvjete nužne tehničke provedivosti zadovoljavaju samo SAPARD i IPARD Program. Sve elemente logike intervencije sadrže Strategije iz 1995. i 2002., a ostali dokumenti nemaju definirane posrednike. Svi ciljevi se teško pretvaraju u mjerljive, što znači da su nejasni, općeniti i nekonkretni. Međunarodni kontekst ima pozitivan utjecaj samo na ciljeve samodostatnost i ruralni razvoj, a domaći kontekst negativan utjecaj na ostvarenje sva četiri cilja. Rezultati politika su pozitivni samo u dohodovnom cilju. Istraživanje ukazuje na nepoštivanje standardiziranog procesa kreiranja politika

agrarna politika ; Hrvatska ; evaluacija ; razvojni dokumenti hrvatske poljoprivrede ; učenje o javnim politikama ; utemeljenost politika na dokazima

nije evidentirano