hrvatski

POPULIZMI U POLITIČKOM DISKURSU (USPOREDBA AMERIČKIH I HRVATSKIH SUVREMENIH POLITIČARA)

Populizam je jedno od ključnih obiljeţja suvremene politike. U ovom radu analizira se diskurs suvremenih američkih i hrvatskih političara koji su u medijima i literaturi označeni kao populisti. Jedan aspekt analize oslanja se na spoznaje političke teorije o populizmu i nastoji utvrditi zbog čega se odreĎeni političar naziva populistom, a drugi se tiče retoričkog ponašanja populista. Analizirana je retorika Donalda Trumpa, Bernieja Sandersa, Milana Bandića, Ţeljka Keruma, Boţe Petrova i Ivana Sinčića. Budući da im je populizam zajednička odrednica, pretpostavljeno je da će se kod svih analiziranih političara pojaviti odreĎeni retorički i argumentacijski obrasci neovisno o ideološkim, kulturnim i zemljopisnim razlikama, ali i da će varirati ovisno o tipu populizma. Prvi dio rada predstavlja retoričku i argumentacijsku teoriju te terminologiju i tipologiju populizma, a drugi rezultate analize diskursa navedenih političara. Rezultati pokazuju da se svi navedeni političari u odreĎenoj mjeri mogu smatrati populistima, ali i vaţnost boljeg razumijevanja sloţenosti tog pojma jer se njihovi populizmi bitno razlikuju. Analiza je potvrdila etos kao temeljno sredstvo uvjeravanja u političkom diskursu i ukazala na specifično populističke strategije njegove izgradnje. Logička argumentacija populista slaba je i slabo prisutna, češća kod ideoloških populista. Uvjeravanje patosom vrlo je često i većinski usmjereno na izazivanje negativnih emocija.

populizam, retorika, argumentacija, politički diskurs

nije evidentirano