Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Usmenoknjiževni oblici kaštelanskoga kraja u etnološkom kontekstu (CROSBI ID 422272)

Ocjenski rad | sveučilišni preddiplomski završni rad

Kasalo, Antea Usmenoknjiževni oblici kaštelanskoga kraja u etnološkom kontekstu / prof. dr. sc. Marko Dragić (mentor); Split, Filozofski fakultet u Splitu, . 2018

Podaci o odgovornosti

Kasalo, Antea

prof. dr. sc. Marko Dragić

hrvatski

Usmenoknjiževni oblici kaštelanskoga kraja u etnološkom kontekstu

Navodeći običaje mještana, druženja mladih i starih generacija, zabave te povijesne priče, prikazana je prirodna i povijesna vrijednost prostora. Veliku ulogu u donjokaštelanskome društvu prve polovice dvadesetoga stoljeća imala je Katolička crkva, a crkve u naseljima bile su jedno od glavnih žarišta društvenoga života. U kaštelanskom su se kraju posebno istaknuli običaji za vrijeme: sv. Barbare, Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije i sv. Lucije. Velik je značaj tih blagdana za mještane i svakoga od njih su osobito cijenili te pridavali veliku važnost. Posebno se ističe pobožnost prema Gospi Stomoriji kojoj će se stanovništvo obraćati u teškim životnim trenucima zavjetnim darovima i molitvama kao svojoj zagovornici i tješiteljici. Crkve i običaji vjerno svjedoče tradicionalnom bogatstvu grada Kaštela. U literaturi se navodi kakvo je bilo kaštelansko slavlje za vrijeme različitih blagdana. Mnogo se vremena provodilo u prirodi i razne su se molitve posvećivale dobrom urodu jer su upravo stanovnici Kaštela živjeli od tih polja, prirode i uroda u koji su uložili cijeli svoj godišnji trud. Veliku pažnju posvećivali su društvenim zabavama u kojima su se zajedno družili i veselili i mlađi i stariji naraštaji. Mnogi gradovi imaju svoju tradiciju i običaje vezane uz pokladno vrijeme, a u Kaštelima se također odvija posebna zabava. U to vrijeme poklada, koje je trajalo od blagdana Sveta tri kralja pa do početka Korizme, nestajale su razlike među slojevima građana jer su svi sudjelovali u pokladnoj povorci. Legende i priče u Kaštelima zauzimaju posebno mjesto. Legenda o Miljenku i Dobrili nadjačala je mnoge druge svojom poučnom pričom u kojoj je naglašena važnost ljubavi u životu. O sudbini dvoje mladih napisane su: novela, opera te kazališna predstava, a dječji dom u Kaštel Lukšiću, smješten nedaleko od njihova posljednjeg počivališta, nosi naziv Miljenko i Dobrila. Svi izvori navode mnoštvo lijepih običaja i druženja različitih generacija u svako doba godine.

kaštelanski običaji, crkveno-pučka baština, društvene zabave, krnjeval, Miljenko i Dobrila.

nije evidentirano

engleski

ORAL – LITERARY FORMS OF THE KAŠTELA REGION IN THE ETHNOLOGICAL CONTEXT

nije evidentirano

customs of Kaštela, church – folk heritage, social entertainments, carnival, Miljenko and Dobrila.

nije evidentirano

Podaci o izdanju

28

26.09.2018.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Etnologija i antropologija, Filologija