Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

PROCJENA IZVORA ONEČIŠĆENJA ZRAKA PAU U ZAGREBU KORIŠTENJEM DIJAGNOSTIČKIH OMJERA (CROSBI ID 666429)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Sever Štrukil, Zdravka ; Jakovljević, Ivana ; Pehnec, Gordana PROCJENA IZVORA ONEČIŠĆENJA ZRAKA PAU U ZAGREBU KORIŠTENJEM DIJAGNOSTIČKIH OMJERA // 17th Ružičkqa days "Today Science - Tomorrow Industry" / Tomas, Srećko ; Ačkar, Đurđica (ur.). Osijek : Zagreb: Grafika Osijek, 2018. str. 109-109

Podaci o odgovornosti

Sever Štrukil, Zdravka ; Jakovljević, Ivana ; Pehnec, Gordana

hrvatski

PROCJENA IZVORA ONEČIŠĆENJA ZRAKA PAU U ZAGREBU KORIŠTENJEM DIJAGNOSTIČKIH OMJERA

Policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) ubrajaju se u skupinu najraširenijih organskih onečišćujućih tvari u okolišu budući da nastaju nepotpunim sagorijevanjem fosilnih goriva i drugih organskih materijala. Raspodjela PAU u okolišu uvelike ovisi o vrsti izvora i načinu sagorijevanja što tu skupinu organskih nezasićenih spojeva čini vrlo korisnim indikatorom potencijalnih izvora onečišćenja. Cilj rada bio je odrediti masene koncentracije PAU u PM10 frakciji lebdećih čestica na pet lokacija u Zagrebu s različitim utjecajem izvora onečišćenja (A – industrija ; B – promet ; C – kućanstva ; D – gradska pozadinska postaja ; E – promet), te izračunati dijagnostičke omjere PAU kako bi se utvrdili mogući izvori onečišćenja. Uzorci PM10 frakcije lebdećih čestica sakupljani su 24-satnim prosisavanjem zraka na kvarcne filtre neprekidno 36 dana, u studenom i prosincu 2016. godine. Određivani su sljedeći PAU: fluoranten (Flu), piren (Pir), benzo(a)antracen (BaA), krizen (Kri), benzo(b)fluoranten (BbF), benzo(k)fluoranten (BkF), benzo(a)piren (BaP), dibenzo(ah)antracen (DahA), benzo(ghi)perilen (BghiP) i indeno(1, 2, 3-cd)piren (IP). Ukupne srednje koncentracije deset mjerenih PAU izmjerene su u rastućem rasponu: B < C < E < D < A. Najviša ukupna srednja koncentracija PAU izmjerena je na mjernoj postaji A (6, 06 ng/m3), dok je najniža (4, 13 ng/m3) izmjerena na mjernoj postaji B. Dijagnostički omjer IP/BghiP kretao se od 0, 36 na mjernoj postaji A do 0, 68 na mjernoj postaji E što ukazuje da je emisija iz ispušnih plinova automobila značajan izvor PAU na svim lokacijama. Također, potencijalni izvor PAU na mjernom mjestu D je izgaranje ugljena ili drva na što ukazuje omjer Flu/(Flu+Pir) veći od 0, 5. Omjer IP/(IP+BghiP) je na svim mjernim postajama bio manji od 0, 30 (izgaranje benzinskih goriva), dok je na lokaciji u blizini prometnice (mjerna postaja E) značajan izvor PAU dizelsko gorivo s omjerom IP/(IP+BghiP) 0, 31. U prilog tome ide i dijagnostički omjer BaP/BghiP koji je za mjerne postaje A, B i C bio u rasponu 0, 40 – 0, 42 dok je na mjernom mjestu D iznosio 0, 54, a na mjernom mjestu E 0, 83 (dizelsko gorivo).

policiklički aromatski ugljikovodici ; lebdeće čestice ; dijagnostički omjeri

nije evidentirano

engleski

USING OF PAHs DIAGNOSTIC RATIOS FOR THE ASSESSMENT OF AIR POLLUTION SOURCES IN ZAGREB

nije evidentirano

polycyclic aromatic hydrocarbons ; particle matter ; diagrnostic ratio

nije evidentirano

Podaci o prilogu

109-109.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

17th Ružičkqa days "Today Science - Tomorrow Industry"

Tomas, Srećko ; Ačkar, Đurđica

Osijek : Zagreb: Grafika Osijek

978-953-7005-57-3

Podaci o skupu

17. Ružičkini dani "Danas znanost - sutra industrija"

poster

19.09.2018-21.09.2018

Vukovar, Hrvatska

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita