hrvatski

Kako hrvači objašnjavaju svoje uspjehe i neuspjehe na natjecanjima?

Pobjede i porazi predstavljaju svakodnevni dio života sportaša. Jako je važno istražiti i razumjeti kako sportaši objašnjavaju uzroke tih ishoda i čemu ih pripisuju. Upravo iz tog razloga, cilj ovog istraživanja bio je ispitati postoji li razlika između atribucija koje hrvači donose za svoj najuspješniji i najmanje uspješan nastup u karijeri. Sudionici u ovom istraživanju bili su hrvači natjecatelji (N=20) s područja Republike Hrvatske. Svi sudionici bili su muškarci, prosječne dobi od 18, 7 godina (min=16 ; max=21) koji su se bavili hrvanjem u prosjeku 9, 15 godina (min=4 ; max=16). Za mjerenje dimenzija atribucija korištena je Skala za mjerenje uzročnih atribucija (CDS-II ; McAuley, Duncan i Russell, 1992) koja mjeri atribucije na četiri dimenzije: lokus uzročnosti, stabilnost, osobna kontrolabilnost i vanjska kontrolabilnost. Rezultati su pokazali da hrvači donose više internalne, stabilne i osobno kontrolabilne atribucije za uspjeh u odnosu na neuspjeh. Nije dobivena statistički značajna razlika na dimenziji vanjske kontrolabilnosti. Dobivene informacije omogućuju nam uvid u načine na koje sportaši objašnjavaju svoje uspjehe i neuspjehe što može biti izuzetno korisno u praktičnom radu sa sportašima.

atribucije, borilački sport, atribucijska teorija, sport, sportaši

nije evidentirano