hrvatski

Potencijal proizvodnje zelene energije iz ostataka ratarske proizvodnje

Svake godine u Republici Hrvatskoj ostane neiskorišteno između 500.000 i 1.000.000 tona biomase, od kojih je većina upravo iz ratarske proizvodnje. Zbog toga će se ovim projektom obuhvatiti istraživanja iskoristivosti ostataka biomase poglavito na kulturama koje je teže zbrinuti (ukoliko se ne zaoru), kao što su prije svega kukuruzovina, slama soje, slama raži i slično u usporedbi sa slamom pšenice. Ujedno će se istražiti mogućnost dodatnog energetskog prihoda, što bi potaklo proizvođače na veću iskoristivost biomase. Zadatak projekta bit će definirati stvarne količine žetvenih ostataka koje bi se mogle iskoristiti nakon što se podmire potrebe cjelokupne proizvodnje gospodarstva. Obzirom da je količina žetvenih ostataka različita u ovisnosti o ratarskoj kulturi, potrebno će biti izraditi omjere iskoristivosti biomase svake istraživane kulture. Daljnja istraživanja obuhvatiti će određivanje negorivih i gorivih vrijednosti, makro i mikro elemenata te grubog kemijskog sastava istraživanih biomasa. Iz dobivenih vrijednosti dobit će se model iskorištenja biomase prikazom preko tona ekvivalenta nafte za kulture koje će se koristiti u ovome projektu. Ovakav model mogao bi se primjenjivati na većinu prosječnih poljoprivrednih gospodarstava Republici Hrvatskoj koji se primarno bave ratarskom proizvodnjom.

ratarska proizvodnja, ostataci biomase, žetveni ostataci

nije evidentirano