hrvatski

Ekonomska aktivnost stanovništva u Hrvatskoj u dobi od 55 do 64 godine i potencijalne rezerve radne snage

Makroekonomski izazovi procesa demografskog starenja najčešće se uočavaju kroz pogoršanje omjera aktivnih osiguranika i korisnika mirovina. Manjak radne snage, promjene u strukturi proračunskih prihoda i privatne potrošnje također su uobičajeni ekonomski pokazatelji procesa demografskog starenja. Razvijene zemlje imaju različite pristupe ublažavanju tog procesa. Iz demografske perspektive dugotrajnog rješenja postoji samo nekolicina dostupnih rješenja: pronatalitetna i imigracijska populacijska politika (u širem poimanju ekspanzivna populacijska politika). Ipak, populacijska politika razvijenih zemalja dio je opće razvojne i gospodarske politike zemlje te obuhvaća i niz drugih područja. U tom kontekstu, uzimajući postojeću dobnu strukturu kao zadanu (demografski staru), valja razmotriti njezinu ekonomsku aktivnost. Hrvatska je po stopi participacije radne snage u ukupnom stanovništvu, kao i po njezinim užim obilježjima - stopi zaposlenosti, na začelju zemalja Europske unije. Također, prema agregatnim pokazateljima, poznato je kako Hrvatska ima izrazito visoku nezaposlenost i neaktivnost mladih, ali i starijih dobnih skupina (55–64). Prema istraživanjima o nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, vidljivo je kako je nezaposlenost relativno poznata i istražena. Stoga je fokus ovog rada na ekonomskoj aktivnosti kod starijih dobnih skupina i utvrđivanje demografskih rezervi radne snage. U radu se istražuju demografska i socioekonomska obilježja stanovništva u dobi od 55 do 64 godine, koja se povezuju s ekonomskom aktivnošću u toj dobnoj skupini.

ekonomska aktivnost ; dobne skupine ; obrazovanje ; rano umirovljenje ;

nije evidentirano