Radnička naselja u Zagrebu između ratova (CROSBI ID 27209)
Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad
Podaci o odgovornosti
Radović Mahečić, Darja
hrvatski
Radnička naselja u Zagrebu između ratova
Iako građena i ranije, u razdoblju između dva svjetska rata u Zagrebu se posebno intenzivno programski grade radnička naselja. U početku dvadesetih godina 20. st. Zagreb se razvija u industrijsko i administrativno središte nove države, a velik prirast stanovništva gradnjom malih stanova rješava Gradska općina i inženjeri Gradskog građevnog ureda. U tom razdoblju grad Zagreb ma socijalnu politiku jasnog sveobuhvatnog programa: nabavljaju se zemljišta za parcelaciju, podupiru se privatne parcelacije, osniva se Gradska štedionica i grade mali stanovi za siromašno pučanstvo (kao pojedinačne najamne kuće ili kao stambene kolonije). Od tridesetih godina stanovanje se još intenzivnije koristi kao poligon za arhitektonsko eksperimentiranje, što je posebno izraženo kod arhitekata grupe "Zemlja" i "Radna grupa Zagreb", te ponovno prevladavaju privatni investitori. Međuratno razdoblje kulminiralo je spojem strogih građevnih uvjeta gradske općine i dobrih projekata generacije arhitekata koji su zastupali afirmirane teorije modernog pokreta: niskim činovničkim naseljima Prve hrvatske štedionice na Trešnjevci, čiji je stambeni tip projektirao i teoretski ga u svojim knjigama o stanovanju argumentirao Zdenko Strižić, te i danas atraktivnim Cvjetnim naseljem uz rijeku Savu arhitekta Vlade Antolića.
Zagreb, stambena arhitektura, činovničke kolonije, idealna zajednica, vrtni grad
nije evidentirano
engleski
Workers' settlements in Zagreb between the wars
nije evidentirano
Zagreb, housing architecture, clerical colonies, ideal community, garden town
nije evidentirano
Podaci o prilogu
226-240-x.
objavljeno
Podaci o knjizi
Hrvatski simpozij o preobrazbi industrijskog nasljeđa u novu urbano-pejsažnu scenografiju.Grad za 21. stoljeće. Zbornik.
Mirjana Goršić
Karlovac: Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac (DAGGK)
2001.
953-98745-0-5