Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Neka obilježja roditeljstva u obiteljima u riziku od siromaštva: dječji doplatak je nužan, no je li dovoljan za ublažavanje svih rizika? (CROSBI ID 668100)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Ajduković, Marina ; Rajter, Miroslav ; Rezo, Ines Neka obilježja roditeljstva u obiteljima u riziku od siromaštva: dječji doplatak je nužan, no je li dovoljan za ublažavanje svih rizika? // Zbornik sažetaka IX. Konferencije socijalnih radnika s međunarodnim sudjelovanjem „Socijalni rad između politika i prakse“. Zagreb: Hrvatska udruga socijalnih radnika, 2018. str. 54-54

Podaci o odgovornosti

Ajduković, Marina ; Rajter, Miroslav ; Rezo, Ines

hrvatski

Neka obilježja roditeljstva u obiteljima u riziku od siromaštva: dječji doplatak je nužan, no je li dovoljan za ublažavanje svih rizika?

Život u siromaštvu i riziku od siromaštva ostavlja negativne posljedice na različite aspekte života pojedinca i obitelji. Tako npr. ekonomske teškoće povećavaju rizičnost roditelja za nasilne odgojne postupke. Polazeći od toga, dječji doplatak kao mjera suzbijanja siromaštva može biti povezan i sa smanjenom rizičnosti za nasilje nad djecom. Cilj ovog izlaganje je ispitati neka obilježja roditeljstva i obiteljskih odnosa u obiteljima koje primaju i ne primaju dječji doplatak. Podaci su prikupljeni u sklopu većeg istraživačkog projekta „Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize“ (financijska potpora HRZZ-a) koji se provedi u 6 županija središnje Hrvatske. U istraživanju je sudjelovalo 762 majke (Mdob = 42.81 ; SDdob = 5.343) čija su djeca polaznici I. razreda srednje škole. Uz sociodemografske podatke, u istraživanju su prikupljeni podaci o subjektivnom doživljaju ekonomskih teškoća obitelji kao što je osjećaj posramljenosti zbog financijske situacije i učinak financijskih teškoća na odnose u obitelji, podaci o izloženosti različitim stresorima i riziku za nasilne odgojne postupke mjeren Inventarom rizičnosti za zlostavljanje (CAPI, Milner, 1986). Majke iz obitelji koje primaju dječji doplatak (N=328) u odnosu na majke koje ne primaju (N=434) su u nepovoljnijem položaju kod svih analiziranih varijabli, pa tako pokazuju i veći rizik za nasilne odgojne postupke. Stupnjevita regresijska analize (SRA) za ovu grupu majki je u prvom koraku pokazala da ukupni mjesečni prihodi i obrazovni status majke imaju negativnu prediktivnost za rizik za nasilne odgojne postupke. Uvođenjem ostalih varijabli u SRA, varijabla ukupni mjesečni prihodi prestala je biti značajan prediktor rizika za nasilje nad djecom, a značajnim se pokazao obrazovni status majki, posramljenost zbog financijske situacije i broj stresnih događaja. Dječji doplatak očito ublažava financijsku situaciju obitelji, ali i dalje ostaje značajno psihološko značenje koje roditelji pridaju materijalnim poteškoćama i životu u riziku od siromaštva. Pod tim vidom će se analizirati kombinacija materijalnih i nematerijalnih oblika pomoći obiteljima u riziku od siromaštva, uključujući specifične oblike socijalne podrške.

ekonomske teškoće ; dječji doplatak ; rizik za nasilne odgojne postupke

Domaća konferencija

engleski

Characteristics of parenting in families at risk of poverty: Child benefit is necessary, but is it enough to mitigate all risks?

nije evidentirano

economic hardship ; child benefit ; child abuse potential

nije evidentirano

Podaci o prilogu

54-54.

2018.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zbornik sažetaka IX. Konferencije socijalnih radnika s međunarodnim sudjelovanjem „Socijalni rad između politika i prakse“

Zagreb: Hrvatska udruga socijalnih radnika

Podaci o skupu

IX. konferencija socijalnih radnika s međunarodnim sudjelovanjem "Socijalni rad između politika i prakse"

predavanje

17.10.2018-19.10.2018

Pula, Hrvatska

Povezanost rada

Psihologija, Socijalne djelatnosti