hrvatski

Horizontalne nejednakosti u visokom obrazovanju: povezanost sociokulturnih karakteristika studenata i odabira područja studija

Iako je obrazovna ekspanzija proteklih desetljeća značila veći obuhvat mladih koji su uključeni u tercijarno obrazovanje, društvene nejednakosti su u visokom obrazovanju i dalje prisutne. To se, osim pri pristupu visokom obrazovanju, očituje i kroz horizontalne nejednakosti unutar sustava visokog obrazovanja. Naime, rastuća važnost horizontalnih nejednakosti posljedica je ubrzanog širenja tercijarnog sektora u sklopu kojega se selekcijski procesi postupno premještaju od pristupa tercijarnom obrazovanju prema sociokulturno zavisnim odabirima povezanim sa sustavom visokog obrazovanja (Lucas, 2001 ; Van de Werfhorst, Sullivan i Cheung, 2003 ; Bourdieu, 2011). Ovi odabiri, vezani uz društveno porijeklo studenata, uključuju razlike u izboru fakulteta i područja studija, a koji u konačnici utječu na različite aspekte života, prvenstveno razmjernu zapošljivost na tržištu rada i s tim povezani klasni položaj, životni stil i obiteljske odnose (usp. Bourdieu, 2011). Cilj rada je ispitati povezanost odabira područja studija s individualnim, društveno-ekonomskim i društveno-kulturnim karakteristikama studenata. S tim u vezi postavljeno je i istraživačko pitanje: postoje li statistički značajne razlike u posjedovanju kulturnog i ekonomskog kapitala između studenata na različitim područjima studija? Rad se temelji na podacima prikupljenim anketnim upitnikom na kvotnom uzorku studenata druge i treće godine Sveučilišta u Zagrebu (N = 1533), tijekom akademske godine 2017/2018. Rezultati ukazuju na postojanje statistički značajnih razlika u posjedovanju različitih vrsta kapitala između studenata različitih studija, pri čemu studenti/ce studijâ iz područja biomedicine i zdravstva imaju najviše razine posjedovanja kapitala, a studenti/ce prirodnih i biotehničkih znanosti najniže razine posjedovanja kapitala. Ovakav obrazac distribucije kapitala može ukazivati na sustavne nejednakosti koje se perpetuiraju kroz obrazovni sustav na tercijarnoj razini. Također, navedeni rezultati istraživanja pružaju javnim obrazovnim politikama indikatore za donošenje odluka i mjera za smanjenje spomenutih razlika.

visoko obrazovanje ; odabir studija ; horizontalne razlike ; sociokulturne karakteristike ; Sveučilište u Zagrebu

nije evidentirano