hrvatski

Povijesne i etiološke predaje iz Otoka Sinjskoga

U radu se navodi i multidisciplinarno interpretira dvadeset pet suvremenih izvornih terenskih zapisa povijesnih i etioloških predaja iz Otoka Sinjskoga. Zapisi su nastajali od 2004. do 2016. godine, a u radu se dijakronijski navode i interpretiraju sukladno sadržaju motiva i događaja o kojima se govori u predajama. Po fabuli najstarija je predaja o nastanku vrela Kosinac za kojega Otočani kažu da je nazvano prema jednom od petorice braće koji su sa dvije sestre predvodili Hrvate u današnja krajeve. Najviše je predaja koje govore o patnjama, stradanjima, obeščašćivanjima djevojaka i žena za turske okupacije Otoka od 1516. do 1648. godine. Od 27. srpnja 1715. godine do naših dana žene nose crne marame u znak žalosti na stradanje preko tri stotine Otočana u boju s Turcima. Nakon te okupacije Otoka seraset Mehmed paša Čelić je s 60.000 vojnika krenuo osvojiti Sinj. U osvit Velike Gospojine Turcima se na zidinama grada ukazala Gospa Sinjska. Preplašili su se, naglo oboljeli i bezglavo bježali. Ostalo ih je 10.000 mrtvih. Otočani pripovijedaju i o borcima protiv Turaka, hajducima Mijatu Tomiću i Andrijici Šimiću te uskocima Stojanu Jankoviću i Tadiji Senjaninu. Tragedija kataklizmičkih razmjera Otok je zadesila 28. ožujka 1944. godine kada su partizani i četnici preobučeni u njemačke odore upali u Otok i mučki poubijali preko dvije stotine muškaraca, žena i najviše djece mlađe od deset godina. Predaje u radu imaju iznimnu estetsku i socijalnu vrijednost i dubokim su pečatom u svijesti Otočana i neraskidiv dio njihova nacionalnoga i vjerskoga identiteta.

Turci ; zločini ; junaštvo ; hajduci ; uskoci ; stradanja ; svjedočanstva

nije evidentirano