Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Upravljanje animalnih fekalnim otpadom u cilju zaštite okoliša (CROSBI ID 486384)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija

Matković, Kristina ; Vučemilo, Marija ; Matković, Srećko Upravljanje animalnih fekalnim otpadom u cilju zaštite okoliša // Veterinarski dani 2001. / Balenović, Tomislav (ur.). Zagreb: Putokaz - 94, 2001. str. 135-137-x

Podaci o odgovornosti

Matković, Kristina ; Vučemilo, Marija ; Matković, Srećko

hrvatski

Upravljanje animalnih fekalnim otpadom u cilju zaštite okoliša

Svrha upravljanja animalnim fekalnim otpadom jest izbjeći moguće štetno djelovanje po zdravlje životinja, moguće zagađenje vode i tla, a postiže se ograničenom i planiranom pohranom na zemlju u određenim periodima. Plan upravljanja fekalnim otpadom predmnijeva osnovne metode koje mogu precizno predvidjeti period pohrane za svako pojedino gospodarstvo. Do brojnih pojava zagađenja dolazi zbog neodgovarajuće pohrane animalnog fekalnog otpada s obzirom no prostor i način. Kriteriji za izradu sistema pohrane uključuju sastav, dugovječnost i usklađenost s predloženim metodama rukovanja i konačne upotrebe otpada. Način pohrane ovisi o vrsti fekalnog otpada i njegovoj konzistenciji, što uključuje primjenu laguna, gnojišta odnosno cisterni za tekući gnoj. Metode uključuju izbjegavanje natapanja tla minimalnom pohranom te tretiranje otpada mehaničkom separacijom. Pri pohrani treba voditi računa o ekološkim principima radi smanjenja opterećenja okoliša, posebice u slučaju velikih populacija stoke. Animalni fekalni otpad može se analizirati na nekoliko načina. Gledano na način iskoristivosti, važno je znati količinu glavnih hranjivih sastojaka (N, P i K). U smislu potencijalnog zagađenja vode najvažniji je BPK 5 (biokemijski potrošak kisika tijekom pet dana). Ostali faktori važni su pri planiranju načina pohrane i aplikacijskih sistema, a oni najviše ovise o sastavu fekalnog otpada. Konzistencija fecesa varirat će od tekućeg do krutog, ovisno o vrsti životinja i načinu hranidbe. Ako je feces prikupljen i pomiješan s urinom, otpadnom vodom i kišnicom, bit će tekuće konzistencije i nazivamo ga tekućim gnojem. Postotak suhe tvari u takvom gnoju je 3-12 posto. Kruta ili polukruta gnojiva nastaju kada se stelja pomiješa s fecesom i urinom i sadržava 15-30 posto suhe tvari. Mogu se dobiti i mehaničkom separacijom tekućeg gnoja. Prije odlaganja otpada na zemlju potrebno ga je pohraniti zbog sljedećih razloga: - da se izbjegne moguće štetno djelovanje po zdravlje životinja -da se izbjegne opasnost zagađenja vode i tla -zbog optimalne upotrebe hranjiva iz gnojiva, Iskorištavanje fekalnog otpada reciklirajući ga na zemlji jest glavni način uklanjanja mogućeg zagađenja s ciljem očuvanja zdravlja ljudi i životinja te okoliša,

animalni fekalni otpad; zagađenje; recikliranje; okoliš

nije evidentirano

engleski

Management of animal faecal waste in environment protection

nije evidentirano

animal faecal waste; pollution; recycling; environment

nije evidentirano

Podaci o prilogu

135-137-x.

2001.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Veterinarski dani 2001.

Balenović, Tomislav

Zagreb: Putokaz - 94

Podaci o skupu

Znanstveno - stručno savjetovanje s međunarodnim sudjelovanjem

poster

17.10.2001-20.10.2001

Opatija, Hrvatska

Povezanost rada

Šumarstvo