hrvatski

Hrvatsko tržište mlijeka i mliječnih proizvoda

Neorganizirano tržište, veliki uvoz i niske otkupne cijene mlijeka samo su neki od problema s kojima se suočava hrvatski mljekarski sektor, i to već dulji niz godina. Cilj je rada analizirati stanje na hrvatskom tržištu svježeg mlijeka i mliječnih proizvoda pomoću metode proizvodno potrošnih bilanci u razdoblju od 2010. do 2016. godine. U promatranom razdoblju, broj proizvođača mlijeka smanjio se za čak 58 %, ukupna proizvodnja mlijeka za 14, 7 %, a isporuke mlijeka mljekarama smanjene su za 22 %. Pozitivan trend zabilježen je kod prerade mlijeka na farmi koja je povećana za čak 81 %, te kod izravne prodaje mlijeka koja je povećana za 41 %. Uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u promatranom razdoblju povećan je za 126 %, dok izvoz bilježi rast od tek 12 %. Istovremeno, raste potrošnja svih mliječnih prerađevina, kao i potrošnja svježeg mlijeka na farmi. U analiziranom razdoblju, prosječna potrošnja svježih mliječnih proizvoda iznosila je 114 kg po stanovniku godišnje, sira i prerađenog sira 11, 7 kg, maslaca i mliječnih namaza 2, 7 kg, a ostalih mliječnih proizvoda 4, 8 kg. Hrvatska iz vlastite proizvodnje podmiruje oko 80 % godišnjih potreba za mlijekom i mliječnim prerađevinama. Razvitak hrvatskog tržišta mlijeka moguć je većim ulaganjem u modele održive proizvodnje mlijeka, uključujući otvaranje novih malih mljekara, i poticanjem proizvodnje proizvoda više dodane vrijednosti. Male proizvođače treba poticati na udruživanje u veće proizvođačke organizacije. Nužna je suradnja svih dionika procesa opskrbe tržišta i proizvođača

tržište, mlijeko i mliječni proizvodi, proizvodno-potrošna bilanca, Hrvatska

nije evidentirano