hrvatski

Revizija po dopuštenju

Kritičko propitivanje učinaka zakonskog uređenja revizije u hrvatskome i poredbenome parničnom pravu te komparativna kretanja u (re)definiranju funkcije vrhovnih sudova polazišta su za osmišljavanje funkcionalna modela revizije po dopuštenju prilagođena hrvatskomu pravnom poretku. Revizija se tradicionalno poimala kao pravni lijek s privatnom i javnom funkcijom. Zbog preopterećenosti vrhovnih sudova, međutim, i u komparativnom se pravu u novije vrijeme javnoj funkciji ostvarenja jedinstva u primjeni prava daje prednost u odnosu na privatnu funkciju osiguranja zakonitosti odluke u konkretnom predmetu. Ako revizija ostvaruje svoju javnu funkciju, vrhovni sud donosi samo važne odluke s precedentnim učinkom, koje u poistovjetivim postupcima nižim sudovima služe kao vodilja. Javnom se funkcijom revizije ujedno omogućuje vrhovnom sudu da razvija sudsku praksu izmjenom tumačenja zakonskih odredaba kad društvene promjene i odluke visokih europskih sudova to zahtijevaju. Ostvarenje javnog interesa u konačnici bitno pridonosi i kvaliteti zaštite privatnih interesa svih stranaka u usporedivim postupcima pro futuro. Da bi revizija ostvarivala svoju javnu funkciju, trebalo bi je dopustiti protiv drugostupanjskih presuda i rješenja u svim građanskim postupcima samo u slučaju neujednačenosti sudske prakse, potrebe razvoja prava ili ozbiljne ugroze pravne sigurnosti. Ne bi se, međutim, smjelo zatomiti organski razvoj sudske prakse užurbanom intervencijom vrhovnog suda čim se u praksi pojave disonantni tonovi. Za funkcionalnu je organizaciju revizijskog postupka najprikladnije da o dopuštenosti revizije na temelju strankina prijedloga za dopuštenje revizije odlučuje vrhovni sud s nevelikim brojem sudaca. Sumarnost obrazloženja te odluke nužna je da bi se vrhovni sud u povodu dopuštenih revizija mogao primjereno posvetiti razmatranju i obrazlaganju važnih (pravnih) pitanja. Sustav revizije po dopuštenju počiva na tome da posao suca (vrhovnog suda) obavljaju osobe u stručnom i etičkom smislu vrijedne iskazana im povjerenja, što je jedan od izazova koji bi mogli otežati ili čak i onemogućiti implementaciju osmišljenog modela u hrvatski pravni sustav.

revizija po dopuštenju, revizija, Vrhovni sud

nije evidentirano