hrvatski

Završno izvješće o izvršenju programa praćenja stanja u slatkovodnom ribarstvu u 2009. godini (Grupa A – ribolovno područje Drava-Dunav ; rijeka Dunav i dunavci)

Rijeka Dunav i pripadajući dunavci su vode s relativno visokim ribolovnim potencijalom. Glede brojnih aktivnosti naglašena je kakvoća vode kao bitan preduvjet dobrog stanja cijelog vodenog ekosustava pa tako i ihtiopopulacije. S antropogenog motrišta ljudsko zdravlje može biti vodom ugroženo izravno uporabom za piće i uporabom za higijenu ili indirektno putem hrane. Prisutni su rizici od bioloških agenasa (bakterije, virusi, paraziti) kao i rizici od kemijskih i radioaktivnih tvari, najčešće nastalih industrijskim onečišćenjem. Tok rijeke Dunav kroz niz gradskih središta, kroz područja intenzivne poljoprivrede i industrijska područja kao i činjenica da svojim tijekom kupi i mnoštvo pritoka iz susjednih država naglašava mogući rizik od onečišćenja. Upravo činjenica da rijeka Dunav izvire u Schwarzwaldu u Njemačkoj, a na svome putu do Crnog mora teče kroz niz zemalja naglašava potrebu međunarodnog koordiniranog pristupa njenom čuvanju i osmišljenom gospodarenju. Republikom Hrvatskom protječe djelomično i kao granična rijeka s Republikom Bosnom i Hercegovinom i Republikom Srpskom. U našem dijelu Dunav teče Panonskom nizinom s neznatnim padom i malim brzinama zbog čega su nastale mnogobrojne krivine i riječni otoci. Najviše vode nosi u travnju i svibnju, jer se tada osjeća topljenje snijega u slivu Drave, a u Podunavlju pada kiša. Dunav ima u Hrvatskoj duljinu 188 km s pripadajućim slivom od 1872 km2 što je svega 6, 6% njegove ukupne duljine i svega 0, 2% ukupnog sliva. Dunav se stoga smatra prvenstveno tranzitnom rijekom za RH. Uvjeti za sportsko-rekreativni i gospodarski ribolov u ovom dijelu Dunava za sada postoje i imaju dugogodišnju tradiciju. Trend povećanja broja sportsko rekreativnih ribolovaca pokazuje pozitivan rast, što nije možda posljedica uobičajene pozitivne korelacije spram kvalitete života, ali je sigurno vezano za brojnost stanovništva koje gravitira slivu Dunava. Broj povlastica za gospodarski ribolov kao i dopuštene godišnje ribolovne kvote po vrstama riba zakonski su definirane. Ribolov se odvija sukladno Zakonu o slatkovodnom ribarstvu (NN 49/05) i Pravilniku o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu (NN 82/05 ; 1/06 ; 139/06) uz poštivanje odredbi o minimalnim dozvoljenim mjerama ulova po vrstama, periodima lovostaja, broju alata i opreme, vrsti mamaca, njihovom stanju i maksimalno dopuštenoj količini kojom je dopušteno loviti ribu tijekom ribolova na određenoj ribolovnoj zoni. Sukladno rezultatima natječaja određeni su ovlaštenici ribolovnog prava s točno definiranim područjem/zonom/izdvojenom zonom rijeke Dunav, a za koju su bili obvezni izraditi gospodarsku osnovu i svake godine pripadajući godišnji plan. U ribolovnom segmentu iskorištavanja ihtopopulacije rijeke Dunav nema potrebe za značajnijim korekcijama. Budući da poribljavanje rijeke Dunav za sada ne smatramo opravdanim ukupnu količinu dozvoljenog godišnjeg ulova treba određivati isključivo kao postotni udio prirodnog prirasta ihtiopopulacije. Trajni monitoring ribolovnog područja omogućit će pravilne procjene viška prirodnog prirasta uz njegovo održivo, a istovremeno i profitabilno iskorištavanje. Dodatne napore treba usmjeriti na provedbu propisanih mjera. Budući ovom ribolovnom području gravitira više od deset tisuća sportskih ribolovaca i dvadesetak profesionalnih ribara, nužno je osigurati razvijenu nadzornu/ribočuvarsku službu s dobro definiranim i proširenim ovlastima u cilju poštivanja zakona. Ta služba će pratiti incidentna onečišćenja vode, neobična ponašanja i ugibanja riba te po potrebi prikupljati uzorke vode i ribe te ih slati na pretragu. Također će sudjelovati u premještanju riba nakon poplava kao i planiranju selektivnog ribolova onih vrsta riba koje ugrožavaju druge vrste. Pravilno gospodarenje i nadzor su uz kvalitetnu edukaciju najranijih uzrasta potencijalnih korisnika i čuvara osnovne pretpostavke za organizaciju ribolovnih aktivnosti na svim ribolovnim vodama pa tako i na rijeci Dunav. Dakako da se pri organizaciji ribolova moraju poštivati mjere zaštite i korištenja voda sukladno propisima o vodama. S ciljem razvoja i promicanja ribolovnog turizma (sportsko-rekreativni, tradicionalno gospodarski) neophodno je izraditi stručne podloge s ihtiološkim, krajobraznim i marketinškim osmišljavanjem ovog područja.

Dunav ; monitoring ; ribolov

nije evidentirano