Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Recenziranje podataka znanstvenih istraživanja: problemi i perspektive (CROSBI ID 670463)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Vrana, Radovan Recenziranje podataka znanstvenih istraživanja: problemi i perspektive / Hodak, Vesna ; Holcer, Dunja ; Polanski, Diana (ur.). Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2018. str. 18-19

Podaci o odgovornosti

Vrana, Radovan

hrvatski

Recenziranje podataka znanstvenih istraživanja: problemi i perspektive

Podaci svih vrsta oduvijek su bili izvor ideja za nova znanstvena istraživanja i različite analize. U digitalnom dobu količina podataka neprestano se povećava dovodeći znanstvenike i stručnjake raznih struka u nepriliku kako pronaći, odabrati i koristiti dostupne podatke. Podaci znanstvenih istraživanja predstavljaju poseban problem jer, poput, znanstvenih radova, podaci nastali kao rezultat znanstvenih istraživanja moraju biti provjerljivi ali i dostupni. Količina podataka znanstvenih istraživanja udvostručuje se svake dvije godine i za očekivati je da će do 2020. godine dosegnuti količinu od 44 zetabytea ili 44 trilijuna gigabytea (Data Growth, Business Opportunities, and the IT Imperatives). Kako bi postali dostupni podatke znanstvenih istraživanja potrebno je prikupiti, opisati, pohraniti i vrednovati. Podaci znanstvenih istraživanja danas se najčešće pohranjuju u digitalnim repozitorijima zasebno ili u kombinaciji s drugim podacima ili znanstvenim sadržajima. Takvi podaci moraju biti opisani kako bi se njima moglo upravljati s ciljem njihovog pronalaska i ponovne upotrebe zasebno ili u kombinaciji s drugim novonastalim podacima (Wilkinson et al., 2016). Podatke znanstsvenih istraživanj potrebno je i vrednovati ili provesti svojevrsnu njihovu recenziju jer su nastali u različitim područjima znanosti, različitim metodama, uz pomoć različitih instrumenata i ljudi i u različitim okolina. Dodatni problem je nedostatak standarda i metoda za utvrđivanje kvalitete podataka znanstvenih istraživanja (Cail and Zhu, 2015). Na primjer, Grootveld i van Egmond (2012) objavili su pilot studiju o recenziji podataka znanstvenih istraživanja i usredotočili su se na sljedeće aspekte podataka znanstvenih istraživanja prilikom njihove evaluacije: kvaliteta podataka, kvaliteta dokumentacije, cjelovitost podataka, konzistentnost skupova podataka, struktura skupa podataka, korisnika i format datoteka. Malhotra i Marder razmatrali su glavne aspekte recenzije podataka znanstvenih istraživanja i naglasili kako su podaci važni za kvalitetu znanstvenog rada. U usporedbi sa recenzijom znanstvenih radova, recenzija podataka znanstvenih istraživanja zahtijeva primjenu raznih vještina i pristupa. Neki recenzenti posjeduju te vještine dok ih drugi tek moraju usvojiti (Wendelbo). Zbog niza problema koji se pojavljuju prilikom recenzije podataka znanstvenih istraživanja, taj je proces „često nekonzistentan ili uopće ne postoji i time se nanosi šteta svakom znanstvenom području u kojem podaci znanstvenih istraživanja ne podliježu istim rigoroznim standardima poput rukopisa znanstvenog rada“ (Wendelbo). Recenzentima je potreban pristup podacima znanstvenih istraživanja kako bi mogli potvrditi da metode upotrjebljene u znanstvenom radu doista daju predstavljene rezultate (Wendelbo). Ovaj proces potvrde danas je još uvijek rijedak pa se podaci rijetko posebno vrednuju. Prema Callaghanu (2016), recenzija podataka znanstvenih istraživanja mogla bi se podijeliti u više dijelova u kojima se postavljaju različita pitanja: 1. urednička recenzija – ima li skup podataka trajni identifikator? Je li skup podataka pohranjen u digitalnom repozitoriju? Jesu li uvjeti pristupa jasni i slijede li upute za autore časopisa? 2. tehnička recenzija – nalaze li se podaci u odgovarajućem, uobičajenom, standardnom formatu? Postoje li alati i usluge za vizualizaciju i rukovanje podacima? Postoji li dovoljno metapodataka kako bi i korisnici koji nisu stručnjaci razumjeli na što se podaci odnose i kako su prikupljeni? I 3. znanstvena recenzija – jesu li metapodaci točno? Postoji li sumnjive vrijednosti koji ne bi smjelo biti? Odgovaraju li podaci svrsi za koju su prikupljeni? Odgovaraju li podaci za neku drugu upotrebu? Na temelju ovih i drugih dostupnih primjera možemo reći kako je u području vrednovanja ili recenzije podataka znanstvenih istraživanja potrebno napraviti još puno. Riječ je o novom području koje se razvija i koje zahtijeva suradnji različitih dionika u znanosti. U radu će biti upotrijebljene metode pregleda postojeće literature i ne uvijek jasno dostupnih politika upravljanja podacima znanstvenih istraživanja i recenzije tih istih podataka o kojoj nedostaju podaci o alatima, procedurama i stabilnosti tog procesa u usporedbi s recenzijom znanstvenih radova. Kao zaključak moguće je reći kako je recenzija podataka znanstvenih istraživanja područje koje će se nastaviti razvijati s porastom količine podataka i da svi dionici u znanosti moraju tješnje surađivati u stvaranju novih alata i postupaka recenzije podataka znanstvenih istraživanja.

Podaci znanstvenih istraživanja, recenziranje

nije evidentirano

engleski

Research data review: problems and perspectives

nije evidentirano

Research data, review

nije evidentirano

Podaci o prilogu

18-19.

2018.

nije evidentirano

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Hodak, Vesna ; Holcer, Dunja ; Polanski, Diana

Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo

Podaci o skupu

22. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture

predavanje

21.11.2018-23.11.2018

Poreč, Hrvatska

Povezanost rada

Informacijske i komunikacijske znanosti