hrvatski

Cerebrovaskularne bolesti

Cerebrovaskularne bolesti nastaju kao posljedica poremećaja cirkulacije u mozgu. Moždani udar, završni stadij cerebrovaskularnih bolesti, neprijatelj je broj 1 suvremenog čovjeka i najčešći uzrok smrti i trajne invalidnosti. Ovisno o mehanizmu nastanka moždani udar može biti ishemijski (posljedica začepljenja krvne žile) ili hemoragijski (posljedica rupture krvne žile). Oko 60% moždanih udara posljedica je aterotromboze krvnih žila, oko 25% posljedica je embolizacije, a oko 15% je hemoragijskih moždanih udara. Moždani udar povezan je s visokom stopom smrtnosti (7,6% bolesnika s ishemijskim i 3i,5% s hemoragijskim moždanim udarom premine u prvih 30 dana), kao i s velikom invalidnošću u preživjelih bolesnika. U zapadnim zemljama broj oboljelih od moždanog udara smanjuje se zahvaljujući organiziranim preventivnim akcijama i prihvaćanju zdravog načina življenja. U Hrvatskoj je moždani udar još uvijek čest. Javlja se u sve mlađih ljudi, uzrokujući smrt, invalidnost i pogoršavajući kvalitetu života pojedinca, obitelji i zajednice. Čak 45,5% svih moždanih udara javlja se u dobi od 45. do 59. godine života. Značajan broj bolesnika prije moždanog udara preboli tranzitornu ishemijsku ataku (TIA). Oko 14% bolesnika s TIA-om unutar godinu dana zadobije moždani udar koji može biti i fatalan. Postoje mnogi faktori rizika koji doprinose

cerebrovaskularna bolest; moždani udar

nije evidentirano