hrvatski

Makroekonomsko mjerenje neslužbenog gospodarstva

Iako opseg neslužbenog gospodarstva nije velik u odnosu na ukupan društveni bruto proizvod, njegovo ispuštanje može doveći do značajnih narušavanja u pojedinim stavkama nacionalnih računa, posebice u djelatnosti usluga, pogrešnih interpretacija u korištenju službene ekonomske statistike i iz njih izvedenih aktivnosti ekonomske politike. Uobičajene metode mjerenja stanja i razvoja nacionalnog gospodarstva koje će ispustiti utjecaj neslužbenog gospodarstva pojačat će iskrivljenu sliku stvarnog ekonomskog stanja, dok će službena statistika pokazivati sporiju stopu rasta. U tržišnoj ekonomiji službena procjena cijena bit će veća od stvarne razine cijena. Ako neslužbena ekonomija raste brže, s osobama zaposlenima u službenoj ekonomiji koje traže "neevidentirati" sekundarni posao, naizgled se smanjuje službena proizvodnost rada, ako je otuput potcijenjen više nego što je smanjivanje inputa. Uz primjenu mjera sustava blagostanja, povoljnijom materijalno-pravnom zaštitom nezaposlenih, službena statistika nezaposlenosti može se izrazito povećati osobama koje ustvari rade u neslužbenom gospodarstvu.Zbog svega iznesenog izuzetno važno pitanje u društveno-ekonomskom razvoju jest mjerenje obujama i strukture neslužbenog gospodarstva. Unatoč postojanju mnogih metoda za procjenu toga fenomena, zbog same njegove prirode (jer to znači izmjeriti neizmjerivo) ne postoji pouzdan način kojim bi se obuhvatili i procijenili svi pojavni oblici neslužbenoga gospodarstva. Njegov obujam moguće je samo približno procijeniti, a to se čini pomoću: (1) monetarnog pristupa (odnosom gotovinskih i depozita po viđenju ili udjelom novčanica u ukupnom opsegu sredstava u otpjecaju, ili pak, odnosom između gotovinskih sredstava u otpjecaju i ukupnih transakcija u ekonomiji) ; (2) korištenja službene statistike uz koju se daju proizvoljne procjene (ako se vjeruje da postoji određeni udio neslužbenog gospodarstva u DBP-u, koliko bi trebalo potrošiti prosječno kućanstvo za robe i usluge iz sive ekonomije) ; (3) obračunavanja i analize strukture skrivene ekonomije (za bolje razumijevanje uzroka tog fenomena nužno je spoznati u kojim je djelatnostima i zanimanjima neslužbeno gospodarstvo više prisutno, a gdje je njegov opseg mali ili zanemariv) ; (4) usporedbi stopa aktivnosti stanovništva u dužem razdoblju i između više zemalja (ako se stope jako smanjuju, to može značiti povlačenje stanovništva iz službenog gospodarstva i sudjelovanje u neslužbenom) ; (5) razlike između ostvarenih prihoda i realizirane potrošnje (ako su rashodi veći od evidentiranih prihoda - na rzaini cjelokupnog nacionalnog gospodarstva ili na mikro razini pojedinog domaćinstva - smatra se da su tako ostvarena sredstva zarađena u neslužbenom gospodarstvu) ; (6) podataka dobivenih iz obračuna nacionalni računa (obično se radi o vrlo složenim analizama u kojima se želi spoznati, koliki dio otpada na neevidentiranu potrošnju unutar ukupne potrošnje) ; (7) podrobnije kontrole poreznih obveznika i poreznih prijava ; (8) ispitivanja mišljenja stručnjaka za pojedine djelatnosti ili grane gospodarstva ; (9) metode uzroka u kojoj se razmatraju uzroci koji dovode odnosno potiču pojedince i tvrtke da sudjeluju u neslužbenom gospodarstvu. Teško je ocijeniti primjenjivost pojedinih metoda u Hrvatskoj, pogotovo stoga što se tek provode ili se trebaju provesti istraživanja, čiji se rezultati obično koriste u procjeni obujma neslužbenog gospodarstva.

neslužbeno gospodarstvo; makroekonomija-mjerenje

nije evidentirano