hrvatski

Procjena veličine neslužbenog gospodarstva u izabranim zemljama

Siva ekonomija pristuna je u svim društvima bez obzira na njihovo društveno i političko uređenje, ali ipak između pojedinih društava postoje značajne razlike u njenom obliku i obujmu. U radu su analizirane veličine i struktura sive ekonomije u zemljama planske privrede, zemljama tržišne privrede i u zemljama u razvoju. U kapitalističkoj privredi proizvođač se susreće s većim nepovjerenjem kupaca i otežanim uvjetima distribucije. Uspješan je samo ako je konkuretntan cijenom, kvalitetom, vremenom proizvodnje robe ili ostvarenja usluge. Sve navedeno gotovo da nema značenja u socijalističkim planskim privredama, gdje su cijene neelastične zbog kronične nestašice roba na tržištu u čijem ublažavanju značajnu ulogu ima neslužbeno gospodarstvo. Na njegov porast u tim zemljama također su utjecali ideološka podozorivost prema privatnom poduzetništvu, nedovoljna razvijenost uslužnog dijela gospodarstva, izuzetno visok porezni teret koji je poticao neprijavljivanje ili djelomično prijavljivanje ostvarenog poslovanja i niske plaće tako da su zaposleni tražili mogućnost dodatne zarade. Cjelokupne društvo bilo je čvrsto nadzirano, regulirano i birokratizirano, što je sve pogodovalo razvoju neslužbenog gospodarstva. Uspješnim budućim gospodarskim razvojem zemalja koje su u procesu tranzicije, uvelike će nestati razlozi postojanja neslužbenog gospodarstva.Za razvijene industrijske zemlje smatra se da postoje dva najvažnija razloga nastanka sive ekonomije: to je želja domaćinstva da zadrži visinu postojećeg prihoda kojem prijeti smanjivanje uslijed inflacije i nastojanje da se poveća realni raspoloživi prihod izbjegavanjem plaćanja poreza. U razvijenoj tržišnoj privredi značenje sive ekonomije određeno: postojećim tehnološkim razvojem i strukturom, strukturom troškova, ulogom zakonske regulative i mogućnošću povećanja fleksibilnosti korištenih inputa. Najizraženije obilježje sive ekonomije u razvojenom tržišnom gospodarstvu jest da se ona koristi zbog niže cijene proizvodnje i prodaje. Neformalan rad uglavnom ne predstavlja alternativu formalnom radu, jer postoji velika povezanost formalnog rada u poduzeću i neformalnog izvan njega. Siva ekonomija se ne može promatrati kao izrazitiji ublaživač za zbrinjavanje nezaposlenih evidentiranih osoba i onih koji su zbog najrazličitijih razloga izvan svijeta rada, već ona samo pojačava postojeće razlike u društvu.Iako različite metode i više istraživanja različito ocjenjuju opseg neslužbenog gospodarstva u pojedinim zemljama, jednoznačno je pokazano da ono raste brže nego službeno. To se u najvećoj mjeri pripisuje pojačanom utjecaju državne regulative ekonomskog života. Stalni porast i veće relativno značenje neslužbenog u odnosu na službeno gospodarstvo, znači u povećanoj mjeri nepoštivanje zakona i vladinih regulativa. To zahtijeva da se preistiptaju zakonska rješenja i pojačaju odgovarajuće ekonomsko-političke strategije društva. Samnjivanje državne regulativne ekonomskog života i ublažavanje kartelističkog ponašanja u utvrđivanju nadnica i plaća, razbijanje monopolskih struktura koje otežavaju ulazak novih poduzentika i otežavaju zapošljavanje trebalo bi smanjiti obujam neslužbenog gospodarstva. S druge strane, povećana ili trajna nezaposlenost, povezana s nefleksibilnim službenim tržištem rada, visoki troškovi proizvodnje u službenom gospodarstvu, promjene u trajanju formalnog rada, produženo prosječno trajanje života uz nesigurne ili male mirovine, pridonose povećanju ponude radne snage spremene za djelatnost u neslužbenom gospodarstvu, Ono je, nadalje, potaknuto relativno visoko utvrđenom minimalnom nadnicom koja onemogućava ili nedovoljno stimulira zapošljavanje nezaposlenih osoba u službenom gospdoarstvu, kao i značajnim ograničavanjem mogućnosti zapošljavanja stranih radnika u službenom gospodarstvu, te je za sve njih neslužbeno gospodarstvo jedini način ekonomskog aktiviranja. Kako se na ovom području u dogledno vrijemene mogu očekivati bitnije promjene, po mišljenju većine stručnjaka neslužbeno će gospodarstvo ostati rastući fenomen razvijenih zemalja u bližoj budućnosti.Dugoročno, daljnji tehnološki razvoj vjerojatno će smanjiti neslužbeno gospodarstvo, prije svega ograničiti rad na "crno" i u "fušu". Suvremeno tehnološki opskrbljeno i dobro organizirano službeno gospodarstvo sigurno je nadmoćnije od ipak neorganizirane neslužbene ekonomije.

neslužbeno gospodarstvo; procjena; veličina

nije evidentirano