hrvatski

Ekonomski efekti emigracije u Hrvatskoj

Migracije su uz izravna strana ulaganja i međunarodnu trgovinu jedan od ključnih elemenata globalizacije. Dok su se tijekovi međunarodnog kretanja roba i kapitala na globalnoj razini povećali nekoliko puta uslijed provedene liberalizacije pod okriljem međunarodnih organizacija u posljednjim desetljećima, s migracijama to nije bio slučaj te danas još uvijek migrira tek oko 3 % svjetskog stanovništva. U pojedinim zemljama i regijama udio imigranata značajno se povećao te iznosi i više od 10 %, kao što je to u slučaju Europske unije, u kojoj migracije unutar zemalja članica predstavljaju jednu od osnovnih sloboda. Migracije unutar zemalja članica Europske unije značajno su se povećale ponajprije kao posljedica pristupanja istočnih zemalja kod kojih je prisutan niz push faktora koji emigrante usmjeravaju prema “starim” zemljama članicama, koje pritom privlače imigrante nizom pull faktora. Takav trend prisutan je i u Hrvatskoj, gdje se u posljednjem desetljeću bilježi negativan saldo migracija, koji je značajno povećan njezinim ulaskom u Europsku uniju. Zabilježeni porast emigracije u Hrvatskoj predstavlja iznimno važno ekonomsko, društveno i političko pitanje koje zahtijeva analizu i planiranje zbog mogućih značajnih budućih efekata na razvoj u svim navedenim područjima. Dok je u znanstvenoj literaturi uvelike istraženo područje ekonomskog utjecaja imigracije na zemlje u koje migranti odlaze, osjetno je manje istražen utjecaj na zemlje emigracije. Najčešće istaknuti negativni efekt je odljev mozgova, ali i trošenje mozgova. Iako se u kratkom roku očekuje pozitivan efekt emigracije na plaće i na smanjenje nezaposlenosti, u dugom roku odlazak onih najsposobnijih može imati iznimno negativne posljedice na razvoj te smanjiti mogućnosti konvergencije prema razvijenim zemljama. S druge strane, ističe se važnost tekućih transfera koje emigranti šalju natrag u zemlju emigracije, time povećavajući nacionalni dohodak. Njihov priljev je za razliku od izravnih stranih ulaganja i portfolio investicija relativno stabilan te često može biti i kontracikličan. U Hrvatskoj doznake iz inozemstva iznose više od 4 % bruto domaćeg proizvoda, što je najveći iznos u Europskoj uniji, u kojoj prosjek u posljednjih nekoliko godina iznosi 0, 65 %, dok se u većini članica koje su pristupile nakon 2004. kreće od 2 % do 4 %. Ipak, upitan je utjecaj doznaka iz inozemstva na gospodarstvo u dugom roku s obzirom na to da mogu dovesti do aprecijacije domaće valute, ali i imati efekte kao nizozemska bolest. Konačni efekti emigracije i iskorištavanja potencijala dijaspore u najvećem obujmu ovise o nizu odrednica u zemlji emigracije – makroekonomskoj situaciji, političkoj situaciji, pravnom sustavu, razini korupcije, razvijenosti infrastrukture i slično. Priljev mozgova kroz povratne migracije i investicije potaknute od strane dijaspore teško da će se dogoditi u slučaju statusa quo u zemlji emigracije. Glavni cilj ovog rada je pojasniti važnost analize i predviđanja migracijskih trendova za budući gospodarski rast Hrvatske te istaknuti moguće implikacije neprovođenja reformi i zadovoljavanja trenutačnim pozitivnim efektima emigracije kao što su smanjenje nezaposlenosti te priljev doznaka iz inozemstva.

migracije, Hrvatska, odljev mozgova, ekonomija

nije evidentirano