hrvatski

Analiza tekućeg računa platne bilance Republike Hrvatske

Hrvatska je od proglašenja neovisnosti 1991. godine prošla kroz proces liberalizacije financijskih i trgovinskih tokova sa inozemstvom. Na tom putu kao nekoliko ključnih događaja možemo istaknuti prijelaz na tržišno gospodarstvo kroz masovnu privatizaciju, ulazak u WTO 2000. godine, članstvo u CEFTI (2003.-2013.) te pridruživanje Europskoj uniji 2013. godine. U najvećem dijelu ovog razdoblja na tekućem računu bilance plaćanja bilježen je deficit, dok je tek u posljednjih 5 godina prisutan suficit. Iako se u makroekonomskim analizama suficit preferira u odnosu na deficit, ne smijemo promatrati jednu brojku samu za sebe već je potrebno razumjeti strukturu tekućeg računa i kretanja koja su do njega dovela te njihovu održivost. U ovom radu analizirana je struktura i ključna kretanja unutar tekućeg računa bilance plaćanja Republike Hrvatske. Krajnji cilj rada je ukazati na najvažnije buduće izazove hrvatskog gospodarstva, korištenjem analize platne bilance kao osnovnog izvora za analizu ekonomskih odnosa zemlje s inozemstvom. Rezultati analize ukazuju na problem konkurentnosti hrvatskih roba, deindustrijalizacije gospodarstva, održivosti oslanjanja rasta isključivo na sektor turizma te činjenicu da se izvor suficita tekućeg računa krije u činjenici da se hrvatski uvoz još uvijek nije vratio na razine iz pred-krizne 2008. godine, a ne zbog značajnijeg porasta izvoza. Također, u radu je prikazan utjecaj izravnih stranih ulaganja na hrvatsko gospodarstvo kroz analizu primarnog dohotka od investicija.

platna bilanca, tekući račun, turizam, primarni dohodak, hrvatsko gospodarstvo

nije evidentirano