hrvatski

Univerzalnost morala i princip kontradikcije - problemi monopola na moralne vrijednosti

Osnovno pitanje na koje nastojimo odgovoriti jest: Je li moguće zadržati vjerovanje u univerzalnost vlastitih moralnih načela i u isto vrijeme opravdati svoje kršenje istih? Pretpostavljamo da je to moguće učiniti jedino ako se negira prinicip kontradikcije ili ako se arbitrarno (primjerice, političkom ili pravnom odlukom) reguliraju «granice» univerzalnosti na taj način da se iz dosega pojma «univerzalno» isključuju neka mjesta ili neki ljudi, ili čak i neka vremena. No, negirajući princip protuslovlja, odričemo se načina na koji možemo komunicirati vrijednosti te izabiremo nametanje moralnih vrijednosti. Ako se vrijednosti nameću, onda moral možemo pojmiti kao jedno od sredstava za političke ciljeve. Štoviše, i sami se politički ciljevi prikazuju kao moralni ciljevi, čime se etika i politika čvrsto povezuju. To je proces koji počinje s postavljanjem čvrstih moralnih načela, a nastavlja se nabrajanjem izuzetaka. Takva strategija ne može sve biološke ljude smatrati ljudima te im mora oduzeti status čovjeka, niti može sve situacije nazvati moralnim situacijama, jer se jedino tako može održati vjerovanje u univerzalnost svojih moralna načela. Taj proces «gomila» izuzetke i time počinje, prije ili kasnije, ugrožavati vjerovanje u univerzalnost moralnih načela. Odluke o «izuzeću» iz načela često su političke, a time i moral postaje podložan politici.

univerzalni moral, moralna situacija, proces izuzimanja, moralno carstvo, homo sacer, puki ljudski život, ne-mjesto

nije evidentirano