Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Uskoci i hajduci u usmenoj epici i povijesnom kontekstu (CROSBI ID 425071)

Ocjenski rad | diplomski rad

Lozić, Jeronim Uskoci i hajduci u usmenoj epici i povijesnom kontekstu / prof. dr. sc. Marko Dragić (mentor); Split, Filozofski fakultet u Splitu, . 2013

Podaci o odgovornosti

Lozić, Jeronim

prof. dr. sc. Marko Dragić

hrvatski

Uskoci i hajduci u usmenoj epici i povijesnom kontekstu

Hajduci i uskoci su fenomen koji se javio kao posljedica osmanskih osvajanja hrvatskih zemalja. Osmansko Carstvo je bila najmoćnija država ranog novog vijeka i nakon što je 1463. g. osvojilo Bosnu i Hercegovinu došlo je na granice Trojedne kraljevine. U takvim okolnostima kada je svaki dan mogao značiti smrt ili progon pojavili su se hajduci i uskoci. Razlozi za pristupanje hajducima i uskocima su bili različiti i brojni. Najučestalije su ljudi pristupali zbog turske tiranije. Ekonomske nepravde unutar carstva, vjerski progoni, spaljene kuće i polja, oteti ili ubijeni članovi obitelji tjerali su ljude na borbu. Među brojnim uskocima posebno su se isticali kapetan kliški Petar Kružić, Stojan Janković i Ivo Senjanin. Uz pojavu Petra Kružića, kapetana Klisa i Senja, čovjeka koji je vlastitim naporima zaustavio tursku silu na gotovo 20 godina veže se i pojava samih uskoka te gerilskog načina ratovanja. Sjećanje na njega još je vrlo živo u narodu. U sudbinama Stojana Jankovića i Ive Senjanina ogleda se sudbina uskoka koja je često bila nepravedna. I jedan i drugi su bili neustrašivi borci protuosmanske borbe i pjesme i legende o njima su preživjele do danas. Dok je Stojan Janković za svoje zasluge više nego zasluženo dobio imanje u Ravnim Kotarima Ivo Senjanin je osuđen i ubijen kao primjer drugim uskocima, iako je bio nevin. Od hajduka najpopularniji u narodu su Andrijica Šimić, Rošom Harambaša i Mijat Tomić. Andrijicu Šimića narod opisuje kao branitelja sirotinje i zaštitinika potlačenih. Zbog svoga junaštva, poštenja i plemenitosti i danas se o njemu pjeva i pripovijeda. Život Mijata Tomića obrađen je u mnogo pjesama i legendama, a narod je posebno opjevao njegovu smrt. O njoj je napisano čak 28 pjesama. Roša Harambaša nazvan po boji kose bio je omiljen u narodu, a njegovu smrt je opisao i Ivo Andrić u pripovijesti Ispovijed. O svakome od njih nastale su pjesme, legende i uzrečice što potvrđuje njihovu značajnu ulogu koju su igrali u hrvatskome narodu.

usmena epska poezija ; hajduci ; povijesni kontekst ; Turci

nije evidentirano

engleski

Outlaws in oral epic poetry and historical context

nije evidentirano

oral epic ; outlaws ; the historical context ; Turks

nije evidentirano

Podaci o izdanju

69

17.07.2013.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Filozofski fakultet u Splitu

Split

Povezanost rada

Filologija, Povijest