Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Modeli gospodarenja privatnim šumama u Republici Hrvatskoj s obzirom na stavove šumoposjednika i obilježja šumoposjeda (CROSBI ID 425377)

Ocjenski rad | doktorska disertacija

Žunić, Marijana Modeli gospodarenja privatnim šumama u Republici Hrvatskoj s obzirom na stavove šumoposjednika i obilježja šumoposjeda / Teslak, Krunoslav (mentor); Zagreb, . 2018

Podaci o odgovornosti

Žunić, Marijana

Teslak, Krunoslav

hrvatski

Modeli gospodarenja privatnim šumama u Republici Hrvatskoj s obzirom na stavove šumoposjednika i obilježja šumoposjeda

U doktorskom radu je istražena mogućnost definiranja optimalne strategije gospodarenja koja bi predstavljala polazište za unaprjeđenje stanja privatnih šumoposjeda. Oblikovanje strategija gospodarenja privatnim šumoposjedima zasnivalo se na istraživanju obilježja šumoposjedništva i zahtjeva šumoposjednika. U skladu s navedenim, primijenjena je metoda anketnog istraživanja šumoposjednika na cjelovitom području Hrvatske. Telefonskim (N= 1007) i neposrednim anketiranjem (N= 442) prikupljene su informacije o sociodemografskim karakteristikama šumoposjednika te obilježjima šumoposjeda i šumoposjedništva. Primjenjujući modeliranje strukturalnim jednadžbama i konfirmatorni pristup istraživanja, izrađeno je sedam modela gospodarenja. Modelom 1 je dokazano da šumoposjednici u potpunosti prihvaćaju koncept održivog gospodarenja te da na njega gledaju s multifunkcionalnošću, od kojih su ekonomske aktivnosti najznačajnije. U modelu 2 potvrđeno je da različiti socijalni, ekonomski i okolišni faktori (spol, starost, obrazovanje, regija i udaljenost od šumoposjeda) utječu na konceptualizaciju gospodarenja šumama. U modelu 3 su identificirane tri dimenzije ciljeva vlasništva koje se odnose na obiteljsko nasljeđe, rekreaciju i konzervaciju i ekonomsku sigurnost dok je obiteljsko nasljeđe najvažniji razlog posjedovanja šume. Pristupi i očekivanja od gospodarenja su heterogeni te se iz njih mogu identificirati različite strategije gospodarenja (održavanje šumoposjeda, intenzivno gospodarenje, očuvanje i zaštita) što je potvrđeno modelom 4. Strategija intenzivnog gospodarenja pokazala se kao najvažnija za šumoposjednike. Modelima 5 i 6 dokazano je da različiti sociodemografski faktori i obilježja šumoposjeda (spol, starost, obrazovanje, radni status, prihodi, površina šumoposjeda, način stjecanja posjeda, razlog sječe stabala, kupnja šumoposjeda u budućnosti, udruživanje s ostalim šumoposjednicima) utječu na izbor pojedine strategije gospodarenja. Modelom 7 dokazano je da različiti ciljevi i stavovi nužno ne rezultiraju različitim strategijama gospodarenja dok isti cilj može rezultirati različitim strategijama gospodarenja. Iako šumoposjednici imaju različite ciljeve i pristupe, intenzivno gospodarenje radi podmirenja trenutnih velikih potreba za drvom i ostvarivanja prihoda od šume predstavlja optimalnu strategiju gospodarenja prilagođenu gospodarskim zahtjevima šumoposjednika.

privatni šumoposjednici ; strategije gospodarenja ; ciljevi vlasništva ; sociodemografske karakteristike ; modeliranje strukturalnim jednadžbama

nije evidentirano

engleski

Private forest management models in Croatia regarding owner attitudes and forest property characteristics

nije evidentirano

private forest owners ; private forest management strategy ; ownership objectives ; sociodemographic characteristics ; structural equation modeling

nije evidentirano

Podaci o izdanju

164

14.12.2018.

obranjeno

Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj

Zagreb

Povezanost rada

nije evidentirano