hrvatski

Tehnička svijest i estetički bitak

Naslovljeni rad teorijski razmatra odnos tehničke svijesti i estetičkog bitka, kao krucijalno pitanje suvremene estetičke teorije i antropologijske refleksije. Oslanja se ponajprije na teorijske uvide G. W. F. Hegela, M. Bensea, M. Hideggera, kao i na druge značajne filozofe i teoretičare umjetnosti. Spomenuti odnos ispituje se u svjetlu znanstveno-tehničke slike svijeta, bitno određene tehnikom i njezinim reperkusijama na status umjetnosti. Iako umjetnost dijeli strukturu i sudbinu bitka, kao racionalno-matematičkog bitka, njezin estetički bitak još je uvijek njena differentia specifica i transcendentni višak slobode, singulariteta, egzistencije. Na primjerima moderne umjetnosti pokazuju se i nove mogućnosti umjetnosti proizašle upravo iz tehnike, kao što su npr. kinetička umjetnost, vizualna glazba koja se čita, svjetlosne skulpture, otvoreni bezinteresni koncepti Site arhitekture itd. Sve to znači dobitak za umjetnost. Promjena se zbiva kroz desupstancijalizaciju tradicionalne metafizike odnosa subjekt-objekt, a estetički bitak se pojavljuje kao intersubjektivni odnos, kao pravljenje znakova. Stvaranje smisla je područje u kojem najveće ovlasti još uvijek ima upravo umjetnost.

moderna umjetnost; tehnička svijest; estetički bitak; estetička teorija; antropološka refleksija; znanstvena i tehnička slika svijeta; racionalni i matematički bitak; intersubjektivni odnos

nije evidentirano