hrvatski

Razlikovanje kortikalnih i subkortikalnih oštećenja sluha kod prezbiakuzije

Govor je u svojoj biti komunikacija, i to komunikacija raznorodnih informacija: od senzoričkih preko fonetskih i jezičnostrukturalnih do logičko-semantičkih i afektivnih informacija. U toj komunikaciji govorom sve informacije nemaju isti cilj, domet (kao što nemaju niti istu posljedicu). Ako uho zamislimo ciljem, informacija je vibriranje zraka. Uho kao organ ne prima simbole govora. Simbole prima mozak. Već Wienner razlikuje tri razine percepcije govora na putu od periferije do auditivnog korteksa. Verbotonalni sustav ih je razradio i audiometrijski odredio. Prva razina sastoji se od akustičkih simbola koji se primaju na periferiji fizičkim i fiziološkim osobinama ljudskog uha. To je univerzalna baza percepcije jednaka u svim jezicima, zadana biološkim svojstvima osjeta i akustičkim osobinama signala. Kako su, međutim, pri govoru izvor i cilj informacije u ljudskom mozgu, senzoričke informacije podređuju se iskustvu i organizaciji mozga. U tom smislu potrebno je ispitivanje sluha (slušanja) ne samo prema zvukovima kao takvima, nego i prema kapacitetima primanja govornih informacija, jer reakcija na akustičke signale i reakcija na govorne akustičke signale nije isto. To je i smisao funkcionalnih audiometrija koje ispituju sve više razine slušanja, strukturiranja govorne poruke. Polazeći s gledišta ovog vertikalnog ali i horizontalnog principa organizacije mozga i složenih funkcionalnih formi percepcije govora i njihovih audiometrijskih korelata, saznajemo mnogo novih podataka za razumijevanje audiološke problematike, prirode oštećenja sluha i funkcionalnih mogućnosti slušanja kod prezbiakuzije ili staračke nagluhosti, koja pokazuje oštećenja na svim razinama slušanja. Psiholingvističkom analizom lingvistike govora profesora Guberine pokušali smo razlikovati periferna, subkortikalna i kortikalna oštećenja slušanja kod prezbiakuzije. Na taj način smo središnja oštećenja prezbiakuzijom prema Lurijinoj podjeli afazija, s kojom prezbiakuzija ima puno sličnosti, podijelili na: A/ senzoričku ili subkortikalnu prezbiakuziju i B/ semantičku ili kortikalnu prezbiakuziju.

nije evidentirano

nije evidentirano