hrvatski

Dokumenti o zločinima 12. proleterske brigade XII. udarne divizije III. jugoslavenske armije u selima kotara Donji Andrijevci početkom studenoga 1945.

Izbori za Ustavotvornu skupštinu početkom studenoga 1945. trebali su biti presudni za budućnost demokracije i državno uređenje poslijeratne Jugoslavije, ali oni su samo potvrdili diktaturu koju je Komunistička partija Jugoslavije već uspostavila. Prije tih izbora donesen je izborni zakon koji je oduzeo izborno pravo “suradnicima” okupatora i članovima “fašističkih” organizacija. Predizborna promidžba i tijek izbora za Ustavotvornu skupštinu, određenih za 11. studenoga 1945., bili su pod nadzorom KP Jugoslavije, Jugoslavenske armije i OZNA-e, a ishod glasanja i izbora bio je namješten u korist Narodne fronte, odnosno komunista. Događaji u kotaru Donji Andrijevci u okolici Slavonskog Broda početkom studenoga 1945., kada su pripadnici 12. proleterske brigade XII. udarne divizije III. jugoslavenske armije u selima kotara Donji Andrijevci uhitili, saslušavali, mučili, ubili i zatim bacili u Savu dvadesetak “nepoćudnih” osoba, među kojima i tri žene, najjasnije oslikavaju složeno i represivno ozračje u kojem su se izbori događali. Naime, pripadnici III. bataljona 12. proleterske brigade, tada smještene na brodskoposavskom području, 7., 8./9. i 9./10. studenoga 1945. uhitili su i po noći likvidirali osobe iz Jaruga, Kruševice, Sikirevaca, Slavonskog Šamca, Strizivojne i Velike Kopanice za koje su smatrali da se bave “podrivanjem” nove vlasti, odnosno pokušajem “rovarenja” uoči izbora za Ustavotvornu skupštinu. Događaji početkom studenoga 1945. u kotaru Donji Andrijevci i ogledni su primjer nastojanja poslijeratnih jugoslavenskih, i hrvatskih, komunističkih vlasti, od najniže do najviše razine, da se represija, pa i nedvojbeni zločini provođeni nad stvarnim ili pretpostavljenim protivnicima prikriju i drukčije prikažu. Naime, o svemu je odmah javni tužitelj Okruga Slavonski Brod izvijestio javnog tužitelja Federalne Države Hrvatske, a Oblasni komitet Komunističke partije Hrvatske za Slavoniju i OZNA za Hrvatsku Centralni komitet KP Hrvatske. Nedugo zatim CK KP Hrvatske izvijestio je o slučaju i Aleksandra Rankovića, načelnika OZNA-e za Jugoslaviju Ministarstva narodne obrane Demokratske Federativne Jugoslavije, uz napomenu da se “radi uglavnom o ustaškim simpatizerima” te da je “akcija posljedica nastojanja vojnih jedinica da na neke neuspjehe u čišćenju bandi reagiraju terorom i to masovnim prema stanovništvu”. CK KP Jugoslavije izvijestio je naposljetku CK KP Hrvatske da je “povodom nepravilnog i ludjačkog postupka” otvorio istragu, uz napomenu da “treba nastojati da se taj dogadjaj prikaže drukčije, jer bi politički strašno odjeknuo ako bi se saznalo”. Na temelju ponajprije istražnih zapisnika OZNA- e XII. udarne divizije III. JA te podataka u mjesnim žrtvoslovima, kao i iskaza/sjećanja suvremenika, i unatoč nekim netočnostima, nejasnoćama i nedorečenostima, moguće je s velikom točnošću rekonstruirati ozračje i tijek događaja u selima kotara Donji Andrijevci pred izbore za Ustavotvornu skupštinu početkom studenoga 1945. i utvrditi tko su ubijeni i tko je i na koji način sudjelovao u uhićivanju i likvidacijama te naposljetku tko je i na koji način sudjelovao u zataškavanju donjoandrijevačkoga slučaja. Nedvojbeno je, dokumenti OZNA-e i drugi onodobni dokumenti i izvori podataka, ponajprije iskazi/svjedočanstva suvremenika, o događajima u selima kotara Donji Andrijevci pred izbore za Ustavotvornu skupštinu početkom studenoga 1945. oslikavaju, jasnije nego mnogi dosadašnji historiografski radovi o izborima za Ustavotvornu skupštinu 1945., izrazito represivno ozračje u kojem su se izbori odvijali.

zločini, 12. proleterska brigade XII. udarne divizije, kotar Donji Andrijevci, 1945.

nije evidentirano