hrvatski

Koordinacija monetarne i makroprudencijalne politke u očuvanju dugoročne stabilnosti financijskog sustava

Obzirom da se monetarna makroekonomska stabilnost ne može više postići izoliranom primjenom monetarnih mjera i instrumenata te djelovanjem samo na cjenovnu stabilnost, uz postojeći temeljni cilj monetarnih politika (stabilnost cijena) potrebno je uključiti i dodatni cilj, a to je ukupna financijska stabilnost. Za razliku od razvijenih zemalja gdje središnje banke vode aktivnu monetarnu politiku, zemlje Srednje i Istočne Europe koje nisu uvele euro kao domaću valutu, zbog fenomena nemogućeg trojstva i ograničenja djelovanja monetarne politike, moraju koristiti dodatne nestandardne mjere i instrumente makroprudencijalnog karaktera kojima je cilj očuvanje stabilnosti ukupnog financijskog sustava. Makroprudencijalna politika se odnosi na regulaciju koja utječe na stabilnost financijskog sustava u cjelini, a koordinacija monetarne i makroprudencijalne politike omogućuje regulaciju financijskog sustava na globalnoj razini u svrhu dugoročnog očuvanja stabilnosti financijskog sustava. Predmet istraživanja ovog rada je sistematizirati i analizirati makroprudencijalne mjere i instrumente za postizanje dugoročne financijske stabilnosti te prikazati prednosti koordinacije monetarne i makroprudencijalne politike temeljem modela minimizacije gubitaka istovremenim ostvarenjem ciljeva obiju politika. Monetarna transmisija zemalja Srednje i Istočne Europe, uključujući i Hrvatsku, zbog fenomena nemogućeg trojstva, se usredotočuje na kanal deviznog tečaja, dok ostali kanali pokazuju manju učinkovitost te se zbog toga u model koordinacije monetarne i makroprudencijalne politike mora uvesti varijabla devizni tečaj. Cilj ovog rada je istražiti utjecaj makroprudencijalnih instrumenata na financijsku stabilnost sustava kod zemalja koje ih primjenjuju te formirati model dugoročne stabilnosti financijskog sustava baziran na koordinaciji monetarne i makroprudencijalne politike. Empirijsko istraživanje provedeno je u dva dijela. U prvom dijelu korištena je panel analiza. Panel analiza provedena je za instrumente makroprudencijalne politike koje koriste zemlje Srednje i Istočne Europe (Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Poljska, Češka, Slovačka, Estonija, Litva, Latvija, Bugarska i Rumunjska). Analizom se ispitao utjecaj makroprudencijalnih instrumenata na procikličnost kreditnog rasta, procikličnost poluge, razinu likvidnosti bankovnog sustava i inozemnu zaduženost banaka. Rezultati istraživanja na temelju panel analize pokazali su da makroprudencijalni instrumenti smanjuju kreditnu aktivnost banaka te iii smanjuju korelaciju između kreditnog rasta i rasta BDP-a, smanjuju procikičnost poluge, smanjuju kreditnu ekspanziju temeljenu na zaduživanju banaka te pozitivno utječu na povećanje razine likvidnosti bankovnog sustava. Osim toga, korištenjem makroprudencijalnih instrumenata smanjuje se rizik proizašao iz prekogranične povezanosti financijskih institucija. Drugi dio istraživanja proveo se metodom nelinearnog kvadratnog programiranja na primjeru Hrvatske. Navedenom metodom odredila se optimalna razina instrumenata monetarne i makroprudencijalne politike, čijom se primjenom minimiziraju gubici proizašli iz istovremenog djelovanja na iste ili povezane varijable. Empirijska analiza koordinacije monetarne i makroprudencijalne politike dokazala je da se kooperativnim modelom u kojem monetarna i makroprudecijalna politika surađuju ostvaruju ciljevi obiju politika uz niža odstupanja parametara prilagodbe instrumenata i osjetljivosti ciljeva monetarne i makroprudencijalne politike.

Financijska stabilnost, monetarna politika, instrumenti i mjere makroprudencijalne politike, procikličnost kreditnih politika banaka, sistemski rizik

nije evidentirano