hrvatski

Poželjnost nekih kategorija izografnih naglasnih heterofona

Ispitivala se poželjnost za standardnim oblikom nekih kategorija naglasnih oblika u kojima se kodificirana i uporabna norma ne slažu uvijek. Procjenitelji, studenti fonetike i govorni profesionalci (N=45), procjenjivali su stupanj poželjnosti 63 para izografnih heterofona u slučajnom redoslijedu, primjerice imenica tipa časopis, nekih genitivnih i lokativnih oblika, europeizama na -or, -izam, posuđenica na -ija, -er itd. Također se ispitivao odnos prema neutralizaciji sporoga i brzoga naglaska (jezik - jezik). Pokazalo se da nisu prihvatljivi u želji za standardom naglasni oblici tipa bez dinara, u govoru, u oblaku, za djecu, jednostavan, neboder, televizija, indikator, dok ne postoji opreka u želji za standardnim oblikom između brzoga i standardnoga sporoga na istome mjestu. Neki prozodijski oblici, koji ne narušavaju standardološku mogućnost kombinacijske osi, trebali bi biti prihvatljivi i u kodifikacijskom smislu.

govorna norma; standardni izgovor; prozodija; hrvatski jezik

nije evidentirano