hrvatski

Formalni stupnjevi obrazovanja u razini stresa djelatnika sestrinstva Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice

Cilj istraživanja: ispitati obilježja samoprocjene stresa na radnom mjestu medicinskih sestara/tehničara s obzirom na formalne stupnjeve obrazovanja. Specifični ciljevi su ispitati razlike u samoprocjeni stresa s obzirom na spol, bračni status, poziciju na radnom mjestu, radno vrijeme te ispitati postoji li povezanost samoprocjene stresa s dobi i duljinom radnog staža ispitanika. Ispitanici i metode: istraživanje je provedeno na uzorku od 116 medicinskih sestara/tehničara u SBKT od prosinca 2018. godine do siječnja 2019. godine. Instrument istraživanja sastojao se od anketnog upitnika s općim sociodemografskim pitanjima i skale stresa Expanded Nursing Stress Scale (ENSS 2000. godina), autori su Susan French, Rhonda Lentona, Vivienne Walters i John Eyles. Rezultati: stariji ispitanici i ispitanici s duljim radnim stažem imaju izraženiji stres zbog patnje i smrti bolesnika. Kod ispitanika koji žive u braku ili izvanbračnoj zajednici značajno je veći stres zbog radnog opterećenja uslijed susreta s patnjom i smrti bolesnika i zbog odnosa s bolesnikom i njegovom obitelji. Ispitanici završenog preddiplomskog/diplomskog stručnog ili sveučilišnog studija imaju značajnije izražen stres zbog radnog opterećenja i zbog odnosa s nadređenima u odnosu na ispitanike srednje stručne spreme, dok po ostalim domenama nema značajnih razlika prema razini obrazovanja. Ispitanici koji rade u dvije ili tri smjene imaju značajno izraženiji stres zbog nesigurnosti u provođenju zdravstvene njege u odnosu na ispitanike koji rade samo jutarnju ili samo noćnu smjenu. Zaključak: istraživanjem je dokazano da postoje razlike i povezanost sociodemografskih obilježja ispitanika i formalnih stupnjeva obrazovanja s razinom stresa

medicinska sestra, obrazovanje, stres na radu

nije evidentirano